Gospodarstvo

ŽETVA U TIJEKU

Proizvođači zadovoljni urodom pšenice, ali ne i otkupnom cijenom

Na slavonsko-baranjskim poljima u tijeku je žetva pšenice – naše strateške poljoprivredne kulture. Nakon kratkog prekida zbog kiše radovi su u poljima nastavljeni. Proizvođači kažu kako je urod zadovoljavajući, ali ne i ponuđena otkupna cijena. Upozoravaju kako se pravilnik o otkupu i dalje izigrava te da ga treba hitno mijenjati, a traže i financijsku intervenciju države.

Piše: Josip Dubrović / Republika.eu

Nakon kiše opet je zasjalo sunce, a s njim nastavljena i žetva u poljima. Žuto slavonsko zlato u potpunosti je dozrijelo i pravo je vrijeme za vršidbu kombajnima.

Žetva je u Slavoniji i Baranji kruna poljoprivredne proizvodnje. U nju se uvijek ulazilo u posebnom ozračju, samo u posljednje vrijeme sa sve manje optimizma, a sve više pesimizma.

Do sredine ovoga tjedna skinuto je više od plovice usjeva pod pšenicom. Prinosi su izvrsni s visokom hektolitarskom masom, ali s nižim proteinima. Hektolitarsku masu podigle su proljetne kiše u fazi nalijevanja zrna, a na smanjenje udjela proteina utjecale su niske temperature i manji broj sunačnih dana u ranijem tijeku vegetacije, objašnjava struka.

"Što se tiče nekakvih rezultata, znači na nekakvom lotu od 150 tisuća tona koje je Inspecto obradio možemo reći da je vlaga ispod 13, da su nam primjese oko 3,5, što govori, pšenica je krupna, zdrava, lijepo izgleda. Što se tiče hektolitarske mase ona je u prosijeku preko 80, 82,2, što je dobar pokazatelj za prinos, a što se tiče proteina tu smo negdje oko 10,7 posto", kaže  Ante Nevistić iz tvrtke Inspecto.

U prvu i premium klasu ulazi tek 10-tak posto pšenice, druge je klase 30 posto, treće 40, a četvrte 20 posto. Nije loše, ali će se odraziti na isplativost u prodaji, upozoravaju proizvođači, koji su, kažu, očekivali bolju cijenu od prošlogodišnje.

"Kad smo vidjeli kako su cijene dosita katastrofalno niske, ja bih rekao, pa možda u povijesti nikada niže, od 88 lipa za 4. klasu i za premium kunu 15, a kad znamo da većina pšenice će biti druga, treća i ona zadnja klasa, najmanje će biti prve i premium klase, možda ako to bude do 10 posto, u cijelom tom prihodu će biti izuzetno malo", kaže poljoprivrednik Matija Brlošić.

Zbog toga traži se i intervencija i pomoć države.

U Hrvatskoj je ove godine pod pšenicom 138 tisuća hektara. Očekuje se prinos od 750 tisuća tona, što je gotovo dvostruko više od vlastitih potreba.

Rezultati su dobri. A hoće li biti i dostatni za zaradu i hoće li prinosi nadoknaditi nedostatak proteina, koji su opet najvažniji u cijeni, vidjet će se na kraju žetve.

Sporno je tumačenje samog kodeksa, koji je, kaže Brlošić, napravljen u dobroj namjeri, ali ga otkupljivači iz godine u godinu primjenjuju na način koji najviše njima odgovara. Inače, kako je u Hrvatskoj profunkcioniralo tržište slame, ove godine, kaže ovaj proizvođač, čista zarada od proizvodnje pšenice mogla bi ostati samo od prodane slame.