Gospodarstvo

LITVANSKI MODEL

Bjelovar i Pula dozvolili proširenje ugostiteljskih terasa, što čeka Osijek?

Gradske uprave Bjelovara i Pule prve su u Hrvatskoj preslikale primjer pomoći ugostiteljima iz glavnog grada Litve Vilniusa, gdje su kafićima, restoranima i barovima stavili na raspolaganje trgove, platoe i ulice za njihove terase.

Ilustracija   FOTO:Cropix
Piše: Media Servis

Nisam izmislio toplu vodu i neću je izmišljati. Gdje god vidimo dobre i inovativne ideje, primijenit ćemo ih - kaže bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

Otvaranje 11. svibnja

Naša Vlada je donijela odluku da se 11. svibnja ponovo omogući rad kafićima, restoranima i barovima, ali isključivo na terasama i uz pridržavanje mjera zaštite kao što su, među ostalim, obvezna udaljenost između stolova od dva metra i ograničeni broj od dva gosta za stolom. Litvanska Vlada dopustila je rad kafićima i restoranima od 27. travnja, uz odluku gradske uprave Vilniusa da se praktički cijela stara gradska jezgra oslobodi za terase kafića, barova i restorana.

Gradonačelnik Bjelovara, kako nam je kazao, već je održao sastanak s ugostiteljima i razgovarao o ovoj inicijativi koja bi mogla brzo zaživjeti, ako se ne zapletu u birokraciji. Naime, kako doznajemo, svaki ugostitelj koji zatraži proširenje terase morat će imati dokument o zadovoljenim minimalnim tehničkim uvjetima. Riječ je o obrascu koji prilikom otvaranja izdaje ured u Županiji.

Ako neki kafić, primjerice, zatraži proširenje terase, morat će dobiti novi dokument o “minimalnim tehničkim uvjetima”, u kojem je točno određeno koliko je stolova vani, a koliko unutra, za što će platiti taksu od 70 kuna. Taj dokument je jako važan, jer ne budu li ugostitelji imali to novo rješenje, mogu dobiti kazne.

Važan dokument

Podsjetimo, u proteklih mjesec dana inspektori su i zbog puno manjih propusta zatvarali ugostiteljske objekte. Dakle, da bi dobili proširenje terase, ugostitelji će najprije morati gradskoj upravi uputiti zahtjev s točnim gabaritima terase te potom u Županiji dobiti privremeno rješenje vezano uz minimalne tehničke uvjete i čekati rješenje o uvjetima rada terasa.

Na moguće birokratske prepreke za punu primjenu primjera iz Vilniusa u hrvatskim gradovima i općinama upozorio nas je i predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

Mi smo odmah po saznanju za primjer iz Vilniusa kontaktirali zagrebačku i još neke gradske uprave, zatraživši da se na taj ili neki drugi način pomogne i našim ugostiteljima. Istodobno smo od Ministarstva turizma zatražili da se donese poseban propis kojim bi se propisali uvjeti rada kafića, restorana i barova na javnome prostoru, jer smo svjesni ogromnih birokratskih prepreka koje stoje na putu primjene prakse iz Vilniusa - kazao nam je Medak. On upozorava da u Hrvatskoj postoji oko 25 tisuća propisa, od kojih se značajan dio odnosi upravo na ugostiteljstvo, pa kada, kaže Medak, epidemiolozi donose neke mjere, najčešće nemaju u vidu mrežu pravilnika i propisa koji već reguliraju neko područje.

I gradonačelnik Hrebak ističe da se država nalazi u situaciji kada je, kaže, potreban “restart” koji nije povratak na staro, nego prilika da sada promijenimo ono što ne funkcionira i koči razvoj.

Vidimo da se sada procesi odjednom mogu digitalizirati, da Ministarstvo uprave transparentno objavljuje korisnike proračunskog novca. Ne treba pečat za sve i svašta - komentira Hrebak.

OPŠIRNIJE: Jutarnji.hr