Gospodarstvo

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Realan rast plaća šestu godinu zaredom

U prosincu prošle godine nastavljena je tendencija rasta plaća uz dinamičnije kretanje bruto plaće u odnosu na neto plaću tijekom cijele prošle godine. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6.559 kuna, što je 23 kune više nego u studenom te 297 kuna ili 4,7% više nego u prosincu 2018. godine.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: HINA

 Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini smanjena za tri kune, na iznos od 8.874 kune, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 405 kuna ili za 4,8%. Pri rastu potrošačkih cijena od 1,4% realan godišnji rast plaća bio je nešto niži i iznosio je 3,3% kod neto i 3,4% kod bruto plaće, stoji u priopćenju HGK-a koje prenosimo u cijelosti:

U takvim je okolnostima u cijeloj 2019. godini prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8.766 kuna, što je nominalno 3,8%, a realno 3,0% više nego u 2018. godini. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6.457 kuna, što je nominalno 3,4%, a realno 2,6% više nego u prethodnoj godini. Prosječna je neto plaća u 2019. godini bila za 215 kuna veća nego u 2018. godini uz istodoban porast medijalne neto plaće za 177 kuna, na 5.569 kuna. Time se realan rast plaća protegnuo na posljednjih šest godina prateći gospodarski oporavak zemlje, ali i podupirući i stabilizirajući gospodarski rast povećanjem kupovne moći stanovništva i stoga rasta osobne potrošnje.

Promatrajući razdoblje za koje postoje metodološki usporedivi podaci (od 2015. godine na temelju JOPPD obrasca) proizlazi da je u 2019. godini u odnosu na 2015. godinu prosječna mjesečna neto plaća povećana za 863 kune, a bruto plaća za 1.156 kuna s pozitivnim utjecajem na rast standarda stanovništva. Na rast plaća posljednjih su godina utjecali pozitivni trendovi na tržištu rada, kontinuitet poreznih promjena usmjerenih na smanjenje troška rada i povećanje raspoloživog dohotka, nastavak politike povećanja iznosa minimalne plaće, stupnjevito povećanje plaća u državnim i javnim službama te pritisak koji na rast plaća vrši manjak radne snage u pojedinim djelatnostima. Ipak, rast plaća je u prošloj godini blago usporio u odnosu na onaj ostvaren u 2018. godini (za oko jedan postotni bod kod nominalne neto i bruto plaće).

U 2019. godini najviši je rast neto plaće ostvaren u Informacijskim uslužnim djelatnostima (+10,6%), Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+7,5%) te u Proizvodnji kože i srodnih proizvoda (+7,5%), dok je istodobno razina plaće najviše smanjena u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-4,6%), Šumarstvu i sječi drva (-3,3%) te Pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (-3,0%). Rast plaća prisutan je i u drugim europskim zemljama s, u pravilu, nešto višom dinamikom u nama sličnim zemljama koje time ostvaruju konvergenciju razine plaća prema europskom prosjeku te ublažavaju motivaciju za emigracijska kretanja. Prema dosad raspoloživim podacima, među sličnim su zemljama u prosincu prošle godine bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1.855 eura), Poljska (1.312 eura), Slovačka (1.219 eura), Hrvatska (1.193 eura) i Rumunjska (1.144 euro), a slijede ih Crna Gora (781 euro), Bosna i Hercegovina (752 eura) i Bugarska (690 eura).

​Kada je riječ o prosječnoj plaći za cijelu godinu, tada je krug sličnih zemlja s bruto plaćom višom od tisuću eura (Slovenija, Češka, Estonija, Poljska, Hrvatska, Slovačka, Mađarska i Latvija) u 2019. godini proširen na Rumunjsku i Litvu. Očekujemo da će se rast plaća nastaviti i u ovoj godini poduprt gospodarskim rastom, povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti, daljnjim poreznim promjenama, povećanjem minimalne plaće, dogovorenim rastom plaća u državnom i javnom sektoru te pritiskom manjka radne snage u pojedinim djelatnostima. Pritom će povećane plaće i viši iznos dopuštenih neoporezivih primitaka putem povećanog raspoloživog dohotka stanovništva i dalje pridonositi ostvarivanju održivog gospodarskog rasta.