Gospodarstvo

ŽRTVA DRŽAVNE ADMINISTRACIJE

Osječka robna burza više od godinu dana ne trguje žitaricama

Da u domaćoj poljoprivredi malo toga funkcionira na normalan način dokaz je i priča o Osječkoj robnoj burzi. S radom je započela prije dvije godine, a osnovana je u cilju uvođenja suvremenih oblika poslovanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Riječ je o privatnoj inicijativi Vrijednosnica Osijek, koje su većinski vlasnik burze. U posao su krenuli iako u Hrvatskoj nije postojao Zakon o robnim burzama. Tog zakona nema ni danas. Osječka burza u međuvremenu nije ugašena, kako to objavljuju pojedini mediji, ali je činjenica da već više od godinu dana ne trguje žitaricama.

Ilustracija   FOTO:STV
Piše: Republika.eu / STV

Burza postoji, ali nema prometa. Iako je podržala projekt, država ne reagira. Od zakonodavnog okvira, kojim bi se konačno uredilo tržište, i dalje ni slova.

"Te promjene smo mi naravno željeli biti pokretač, da se dogodi, prvenstveno, znači, od izvršne vlasti, međutim one nisu pokrenute i dok ta regulativa ne omogući jedno kvalitetno i normalno poslovanje, znači u ovom trenutku nemamo trgovanja", kaže Dražen Majstrović, direktor Osječke robne burze.

Ideja o robnoj burzi na ovome području postoji već godinama. Inicijativu je još za vrijeme župana Krešimira Bubala pokrenula Osječko-baranjska županija, ali je uvijek nailazila na zid državne administracije.

Vrijednosnice Osijek u projekt su ušle svjesne rizika, ali im ni nakraj pameti nije bilo da bi oko svega mogao ispasti toliki cirkus.

"Neki problemi su nas naravno i iznenadili. Recimo jedan od problema s kojim nismo izlazili nešto previše u javnost, a koji je bio dosta bitan, je da 7 dana prije početka rada Osječke robne burze smo prema naputku Hanfe, da bi uopće krenuli s radom, morali promijeniti i dio modela poslovanja. Sve to smo mi na neki način prihvatili i pokušali biti pokretači nekih promjena u smjeru transparentnosti poljoprivrednog tržišta, međutim, kako je vrijeme odmicalo, osim podrške koju smo imali od individualnih proizvođača i s još nekih drugih strana, nismo došli do jednog kvalitetnog linka s izvršnom vlasti", ističe Majstrović.  

Je li u pitanju neznanje, nerad ili smišljena namjera, tako je svejedno. Nekome očito odgovara nesređena situacija. To je do sada samo išlo u prilog uvozničko-trgovačkom lobiju, a štetilo domaćoj poljoprivredi i poljoprivrednicima.

"Da možda shvatite dimenziju problema preko u susjednoj Srbiji oni 12 godina pokušaja da iznjedre zakon o robnim burzama, imali su čak i dvije javne rasprave. U Hrvatskoj nije pokrenut niti prvi korak", ističe Majstrović.

Upravi Osječke robne burze plan je bio da prve godine trguju spot i terminskim ugovorima poljoprivrednih proizvoda, koji se moraju fizički namiriti odmah, poput pšenice, soje i kukuruza. U drugoj fazi računali su prijeći na financijske proizvode, nakon donošenja zakona o robnim burzama i njegova usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala.

Imali su, kažu, dobru namjeru i pošten cilj - pomoći domaćoj poljoprivredi i poslužiti kao spas proizvođačima. Iako su stali s trgovinom, nadu još nisu izgubili.

"Čekamo znači uvjete da jednostavno možemo zauzeti normalno svoju poziciju, više puta sam napomenuo transparentnu isključivo zato što poslujemo po principu pola posto naknade od prodavatelja, a pola posto od kupca, znači apsolutno nema nikakvog ekstra profita i to je nešto što sigurno treba", napominje Dražen Majstrović.

Svi to znaju, osim onih o kojima nažalost ovisi funkcioniranje ovakve jedne institucije. Nema nikakve sumnje kako bi robna burza, koja bi imala podlogu u čvrstom zakonodavnom okviru, bila potrebna ovome području, ne samo Slavoniji i Baranji, već i Hrvatskoj u cjelini.