Gospodarstvo

IMENA NISU POZNATA

BiH uvela zabranu uvoza za 45 hrvatskih tvrtki, očitovala se i HGK

Bosna i Hercegovina uvela je zabranu uvoza na svoje tržište za čak 45 tvrtki iz Hrvatske.

Ilustracija   FOTO:Goran Ferbezar/PIXSELL
Piše: Media Servis

O kojim se firmama radi, bosanskohercegovačke vlasti ne žele otkriti, ali su nam potvrdili da popis objavljen u medijima nije točan.

Ured za veterinarstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaključio je da 45 tvrtki iz Hrvatske ne ispunjava uvjete za izvoz na bosanskohercegovačko tržište. Za koje tvrtke vrijedi zabrana u Uredu ne žele otkriti, pozivajući se na zakon o zaštiti podataka, ali su nam potvrdili da popis što su ga objavili hrvatski i bosanskohercegovački mediji - nije njihov i nije točan. Na njemu se našla i bjelovarska tvornica keksa Koestlin, čiji nam je direktor Krešimir Pajić rekao.

"Mi smo danas provjeravali u BiH i rekli su nam da nismo na nikakvoj zabrani. Nama šleperi za BiH idu normalno, nikakvih problema nema. Ni po kojoj osnovi ni ne može biti zabrana, tako da je nešto čudno s tim popisom. vjerojatno neke firme na tom popisu jesu na zabrani, a onda je netko dopisao dvadesetak firmi, jer mu je valjda bilo malo", rekao je Pajić.

Na popisu četrdesetak većih i manjih tvrtki, dobrim dijelom iz prehrambenog sektora, našle su se i one koje više ne postoje, poput osječke tvrtke Lura-keksi koja je prije osam godina promijenila naziv u Karolina tvornica, vafla i slanica. Da je na popisu nešto čudno uočio je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, pa novinarima u Umagu odgovorio kako najnoviji potez BiH nije vrijedno komentirati jer se popisu nalazi niz tvrtki koje nisu poslovno aktivne ili su promijenile naziv i pod tim nazivom imaju sve moguće dozvole za trženje u Europskoj uniji. Rekao je i kako BiH pokušava ojačati svoju pregovaračku poziciju prema Europskoj komisiji, te da se zabrana uvoza zapravo odnosi na 18 manjih tvrtki i obrta.

"Najveći dio, a govorimo o 825 hrvatskih poduzeća, imaju sve potrebne dozvole, nalaze se na listama, imaju EU broj i slobodno mogu izvoziti i u BiH", istaknuo je Jakovina.

U bosanskohercegovačkom veterinarskom uredu svoju odluku ne žele dodatno obrazlagati. U priopćenju kojeg su nam poslali navode samo da su se od 1. srpnja pravila koja su vrijedila za zemlje Europske unije počela primjenjivati i na novu članicu te da do prije tjedan dana zadane uvjete nije ispunjavala 61 tvrtka iz Hrvatske, ali da je 16 firmi dobilo odobrenje nadležnog tijela Hrvatske za trgovanje s drugim članicama Unije, a onda i njihovo odobrenje da mogu nastaviti uvoz u BiH, te da je izvoz na tržište BiH obustavljen za 45 hrvatskih firmi.

HGK: Sustav sigurnosti hrane je na visokoj europskoj razini

Hrvatska gospodarska komora očitovala se o zabrani uvoza hrvatskih proizvoda na BiH tržište priopćenjem, istaknuvši kako je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj na visokoj europskoj razini, a da se cjelokupna proizvodnja obavlja u objektima u kojima ni na koji način nije dovedena u pitanje zdravstvena ispravnost proizvoda.

"Najveći broj naših objekata usklađen je s najvišim EU standardima (825), no neki imaju privremeno odobrenje za rad. Danas je u RH ostalo samo 90 odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s privremenim odobrenjem za rad. Za sve njih se očekuje da će do 2015. biti potpuno usklađeni s najvišim EU standardima. Do tada je stavljanje njihovih proizvoda ograničeno na tržište RH, ali ne i na tržišta drugih zemalja članica.

Iz nekih od tih objekata se do 1.7.2013. izvozilo u Bosnu i Hercegovinu sukladno posebnom sporazumu. Tim sporazumom se prije svega išlo na ruku BiH proizvođačima jer uglavnom njihovi objekti ne zadovoljavaju EU standarde koji su već poodavno uvjet za uvoz u RH (osim nekih za proizvodnju proizvoda ribarstva). Ulaskom RH u EU taj je sporazum prestao važiti, pa BiH zabranjuje uvoz iz navedenih objekata.

Smatramo da se ovdje se ne radi o zaštiti BiH potrošača jer su proizvodi i dalje zdravstveno ispravni kao što su bili dok je sporazum bio na snazi. Također se ne radi o zaštiti njihovih proizvođača jer se radi o relativno malom broju objekata.

Radi li se tu o dobivanju poena za određene unutrašnjo-političke svrhe ili skretanju pažnje s činjenice da je najveći dio BIH proizvođača ulazak RH u EU dočekalo potpuno nespreman,između ostalog i zbog (ne)rada upravo BIH veterinarske administracije koja provodi ovu zabranu, teško je reći.

Činjenica je da se umjesto jednostavnog rješavanja u duhu dobrosusjedskih odnosa jednostavno prevlada nastali pravni vakuum, iskorištena je pravna formalnost (prestanak važenja spomenutog sporazuma zbog ulaska RH u EU) da se provodi diskriminacija hrvatskih proizvoda. Ta diskriminacija se očituje u činjenici da se jedino za RH proizvode na tržištu BIH traži da budu u skladu s najvišim EU standardima dok se to ne traži za ostale proizvode koji se plasiraju na to tržište ( iz BIH, Srbije, Crne Gore, Makedonije).

Plasirano opravdanje kako je iste standarde RH nametnula za proizvode iz BIH ne stoji. Nametnula ih je EU i na način da ne diskriminira nikog (svi oni koji robu stavljaju na EU tržište moraju zadovoljavati iste standarde pa tako ni proizvodi iz navedenih 90 HR objekata ne mogu na zajedničko EU tržište).

Ako su točni napisi nekih dnevnih listova i portala da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH objavilo popis hrvatskih tvrtki kojima je do daljnjega uvedena zabrana uvoza proizvoda na bosanskohercegovačko tržište, onda je neprihvatljiv i način rada kojim se navedene zabrane provode jer se na navedenom popisu navode tvrtke koje više ne postoje, tvrtke koje su promijenile ime, a nalaze se na listi odobrenih EU objekta, tvrtke čija proizvodnja niti ne iziskuje EU odobreni broj pa ga one niti nemaju itd.

Sve ovo dovodi u zabludu i BiH i RH javnost i uzrokuje gospodarske štete s obje strane granice.

Iskreno se nadamo da će vlasti BIH prestati sa ovakvom diskriminacijom hrvatskih proizvođača i duhu dobrosusjedskih odnosa, zajedno s veterinarskim vlastima RH, pronaći obostrano zadovoljavajuće rješenje kako za plasiranje robe hrvatskih proizvođača na BIH tržište tako za rješavanje formalnosti kako bi BIH proizvođači zadovoljili uvjete i mogli početi sa izvozom na tržište EU", stoji u priopćenju HGK.