Osječko-baranjska

RADUNOVIĆ

U Osječko-baranjskoj županiji 2.500 zahtjeva za legalizaciju

Više od 2.500 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata predano je na području Osječko-baranjske županije. Ta brojka svakoga dana raste približavanjem 30. lipnja, kada je rok za predaju zahtjeva.

Ilustracija   FOTO:Davor Visnjic/PIXSELL
Piše: Republika.eu

Nelegalna gradnja problem je koji muči Hrvatsku više od 40 godina i ne može se očekivati da će sve biti riješeno u nekoliko mjeseci, rekao je Ranko Radunović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okolišaOsječko-baranjske županije

O legalizaciji bespravno izgrađenih objekata bilo je riječi na savjetovanju o Zakonu o postupanju nezakonito izgrađenim građevinama za predstavnike jedinica lokalne samouprave, kako bi oni na terenu građanima mogli prenijeti točne informacije o postupku i savjetovati ih. Naime, mnogi ne znaju ni prepoznati je li im nekretnina, ili  njezin dio, legalna ili ne, pa je županijski Upravni odjel dva dana u tjednu otvorio svoja vrata strankama koje mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć i savjetovanje u svezi postupka.

'Tek sada vidimo da su postupci legalizacije prije donošenja Zakona bili vrh ledenoga brijega. Možemo reći da gotovo 90 % vlasnika nekretnina ima barem nešto nelegalno, a nemoguće je procijeniti brojku', istaknuo je Radunović.

Prije donošenja Zakona procjenjivalo se da u cijeloj zemlji ima oko 150.000 ilegalnih objekata, a samo je do kraja siječnja ove godine predano više od 100.000 zahjteva, što znači da je stvarna brojka višestruko veća.

Teško je procijeniti koliko će zahtjeva biti i u Osječko-baranjskoj županiji, a ne treba se iznenaditi ako to bude i više od 10.000, rekao je Radunović. 

OPREZNO S CIJENAMA 

Što se tiče komunalnoga doprinosa, kojega su mnogi gradovi i općine smanjili za postupak legalizacije, njegov obračun slijedi tek nakon pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju.

'Komunalni doprinos je samo dio ukupnoga iznosa kojega se treba platiti za legalizaciju. Tu je naknada koju je propisala država, kao i vodni doprinos o kojemu se također odlučuje na državnoj razini. Tu je i trošak projektne dokumentacije i geodetskih usluga. Primijećena je šarolikost tih cijena, a ponegdje i njihova nerealna visina, pa upozoravamo građane da pripaze. Ministarstvo graditeljstva je na svojoj stranici www.mgipu.hr  ponudilo cijene koliko bi koji postupak trebao stajati, pa građani mogu pronaći nekoga tko bi se uklopio u te iznose', savjetuje Radunović, koji primjećuje i da mnogi dolaze pitati za svoje objekte bez dovoljno informacija, čak ni kada je kuća građena i tko ju je gradio. 

U ovom dijelu Hrvatske pojavljuje se i problem što je u Domovinskom ratu nestao dio arhiva, pa nema podataka o građevinskim dozvolama za brojne objekte i često je trud uložen u potragu za dokumentima uzaludan, premda je sasvim sigurno da je građevina imala sve dozvole. Upravni odjel je od Ministarstva tražio uputu za postupanje u takvim slučajevima, koja još nije stigla, pa se građanima koji imaju takav slučaj savjetuje predati zahtjeve koje će Upravni odjel držati po strani dok Ministarstvo ne odgovori. 

KUĆE IZGRAĐENE U OBNOVI SU LEGALNE 

Što se tiče kuća izgrađenih u obnovi, sve su one, kaže Radunović, po slovu zakona legalne, ali moraju imati odgovarajuću dokumentaciju, kao što je rješenje ili ugovor iz čega se vidi da je nešto napravljeno u obnovi. Nije li kuća ucrtana u katastarski plan, to se može učiniti naknadno, ali uz plaćanje. Također, te  kuće moraju imati projekt obnove ili snimak postojećega stanja. Kuće koje su u obnovi izgrađene na drugim mjestima jesu legalne, ali nisu ucrtane ni upisane, što sada trebaju obaviti vlasnici i što, opet, moraju platiti. I tu  se nailazi na nedostatak dokumentacije, ali su vlasnici takvih kuća ipak u povoljnijem položaju, jer za njih ne vrijedi rok 30. lipnja, nego to mogu obaviti i poslije, kaže Radunović.

Hoće li na području Osječko-baranjske županije biti rušenja zna samo Ministarstvo, ali , u svakom slučaju, ovaj dio Hrvatske nije područje u kojemu je cvjetala bespravna gradnja, kao što je to, primjerice, Zadarska županija, u kojoj je samo do kraja prošle godine predano više od 10.000 zahtjeva.

'U Slavoniji i Baranji sve se to prilično uredno vodilo, a svejedno imamo veliku brojku nelegalnih objekata. Razlog tomu su, čini se, više burna povijest i ratna događanja, nego što su ljudi namjerno htjeli graditi bespravno', zaključuje Radunović.