Osječko-baranjska

ODRŽANA I REDOVITA SJEDNICA SKUPŠTINE

Dan Osječko baranjske županije proslavljen u sjeni korona krize

Na današnji dan prije 23 godine u tada još okupiranoj Baranji održana je sjednica Županijske skupštine Osječko-baranjske županije na kojoj su po prvi puta okupljeni predstavnici političkog života svih dijelova cjelovite županije. U sjećanje na taj dan drugi lipnja obilježava se kao Dan županije, a prigodom proslave danas je održana i svečana sjednica Županijske skupštine, no ipak, zbog korona krize, nešto drugačija nego prošlih godina.

Osijek   FOTO:STV
Piše: Republika.eu / STV

Drugog lipnja 1997. godine u Belom Manastiru po prvi puta od njezina osnivanja 1993. godine na okupu su se našli svi predstavnici političkog života cjelovite Osječko-baranjske županije. Uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske doktora Franje Tuđmana te izaslanstva Vlade, Sabora te UNTAES-a i drugih međunarodnih organizacija, u završnoj fazi procesa mirne reintegracije Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, održana je tada sjednica Županijske skupštine.

"Opredijelili smo se za to da ne idemo oružjem, da idemo mirnim rješenjem, da bismo dokazali da želimo demokratsko, miroljubivo rješenje. Da ne želimo da svi Srbi napuste Hrvatsku. Da želimo pružiti mogućnosti svim onim Srbima koji žele prihvatiti Hrvatsku kao svoju domovinu, ne samo da ostanu, nego da ostanu punopravni građani Hrvatske, da sudjeluju u izgradnji svoje domovine, da u Hrvatskoj grade svoju budućnost", rekao je dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik RH.

"Zbog svih patnji i stradanja svih ljudi, koje su iza nas u trenutku kada su stvorene pretpostavke cjelovitosti Republike Hrvatske, a time i Osječko-baranjske županije, današnji dan 2. lipnja, dan za pamćenje i povijest, vrijedan je proglasiti Danom Osječko-baranjske županije. Ovaj dan čekali smo više od četiri godine nakon konstituiranja prve Županijske skupštine proljeća 1993. smatrajući neumjesnim utvrđivati Dan županije sve dok županija ne postane slobodna i cjelovita", rekao je Branimir Glavaš, prvi župan Osječko-baranjske županije.

Danas, dvadeset i tri godine kasnije, na isti datum koji je postao Dan županije održana je svečana sjednica Skupštine, no ovoga puta, zbog korona krize u nešto kraćem izdanju i bez dodjele priznanja. U svojem govoru župan osječko-baranjski Ivan Anušić kazao je kako županija ima bogatu povijest, materijalne i gospodarske kapacitete devastirane u ratnim i poratnim zbivanjima, no zato imamo i izrazito velike potencijale za razvoj.

"Epidemija koronavirusa pokazala je važnost poljoprivrede i malog lokalnog proizvođača, a upravo je dostatnost poljoprivredne proizvodnje nešto što moramo razvijati. Naši se poljoprivrednici sve više prilagođavaju modernim trendovima u poljoprivredi, a mi kao Osječko-baranjska županija tu smo da im damo vjetar u leđa osiguravajući infrastrukturu, gradimo sustave navodnjavanja, a pred realizacijom je i projekt Regionalnog distribucijskog centra o kojem se desetljećima govori. Ni korona virus nas neće zaustaviti u njegovoj realizaciji na dobrobit svih proizvođača voća i povrća", rekao je župan Ivan Anušić.

Župan je, između ostalog podsjetio i na brojne inicijative koje su iz županije upućene prema Vladi. Jedna od njih je i ona zahvaljujući kojoj je ponovno omogućena eksploatacija pijeska iz Drave, a koji će se koristiti i u nastavku gradnje Koridora 5c. Podsjetio je i na projekte kao što je besplatni školski obroci za sve osnovnoškolce, ali i brojne druge.

"Regionalni centar za gospodarenje otpadom dobio je konkretne rokove, s osiguranim novcem njegove izgradnje. Želimo izgraditi Gospodarski centar koji će biti najveći zamašnjak razvoja gospodarstva istočne Hrvatske. Želimo i na tom uspješno radimo izgraditi novi suvremeni KBC za čiju je projektnu dokumentaciju osigurano 40 milijuna kuna", kaže Anušić.

Istaknuo je i kako se ovogodišnji Dan županije slavi u specifičnim okolnostima koje je donio korona virus. Našli smo se u kriznoj situaciji u kojoj nismo znali što nas sutra očekuje, tri mjeseca nismo normalno funkcionirali, i naravno da se posljedice još uvijek osjete, kazao je Anušić.

"Ali ono što je bitno za reći, Osječko-baranjska županija ni jedan od tih projekata neće zaustaviti, neće niti jedan projekt staviti sa strane, izrealizirat ćemo sve projekte koje smo naveli, koje sam u ovom kratkom govoru rekao, i ono što i nisam rekao, a obećali smo i na ovoj Skupštini smo o tome razgovarali, svi projekti će se izrealizirati, nešto kroz naš proračun, nešto kroz proračun Vlade, nešto kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem, ali budite sigurni da ono što smo rekli da ćemo i odraditi", rekao je župan.

Župan se zahvalio svima na odgovornom ponašanju tijekom prošla tri mjeseca, a županijskom Stožeru civilne zaštite na kvalitetnom radu i djelovanju. Istaknuo je i kako smo u našoj zemlji, ali i u Osječko-baranjskoj županiji imali minimalni broj zaraženih i preminulih, te ni jedan zdravstveni sustav nije zakazao.

"Osječko-baranjska županija ima tri doma za stare i nemoćne, preko 800 korisnika u tim domovima, ključno je bilo prvenstveno zaštititi njih, uspjeli smo to napraviti, zahvaljujem se svima koji su u tome sudjelovali, ključno je bilo zaštititi i KBC, i njega smo zaštitili, ključno je bilo zaštititi i Opću bolnicu u Našicama, i nju smo uspjeli zaštititi. Dokazali smo da je u kriznim situacijama, i u visokim izazovima možemo napraviti posao koji se od nas očekuje, i koji nam je dat kao zadatak", rekao je Anušić.

Osječko-baranjska županija je druga po veličini u Hrvatskoj, sa sjedištem u gradu koji je najveći u istočnoj Hrvatskoj. Ona mora biti predvodnik društvenog, gospodarskog, sportskog, kulturnog i političkog života istoka naše zemlje i nadam se da će tako i ostati, zaključio je župan Anušić.

Održana je i redovita sjednica Skupštine

Osječko-baranjska županija uskoro će izaći s konkretnim mjerama pomoći  gospodarstvu ugroženom koronakrizom, najavljeno je u redovitom dijelu sjednice Županijske skupštine. Posebno će se razmotriti i inicijativa za pomoć sezoncima na Jadranu s područja Osječko-baranjske županije, koji su zbog novonastale situacije i dalje na "čekanju".

Nakon svečanog slavljeničkog dijela, uslijedio je radni dio Županijske  skupštine na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. Krenulo je aktualnim satom na kojemu je županu i suradnicima postavljeno desetak vijećničkih pitanja.

Nezavisni Denis Ambruš, koji je pohvalio funkcioniranje županije u uvijetima koronakrize, izašao je s inicijativom da se posebno pomogne našim sezoncima na Jadranu.

Što se tiče podvožnjaka na Čepinskoj čeka se samo papirologija iz osječke gradske uprave, a sredstva su osigurana u Ministarstvu prometa, kazao je Anušić.

!Čekamo potez grada Osijeka, koji treba samo dostaviti to sve i uputiti zahtjev prema Ministarstvu, i ovi su spremni to u potpunosti izfinancirati. To je obećano bilo prije dvije i pol godine, prije 6 mjeseci smo o tome komunicirali, i ponovno je zatraženo od strane Ministarstva da dostave ta sredstva i ta sredstva su osigurana i postoje, i mogu se koristiti, ali u ovome trenutku odgovor od grada Osijeka nemamo, koji bi primarno trebao biti zainteresiran za taj projekt", kaže župan.

Na nezainteresiranost grada upozorio je i vijećnik Nedeljko Bosanac, ističući projekt nastavka izgradnje koridora 5C od Osijeka do Belog Manastira i mađarske granice.

"Po onoj staroj američkoj logici kada su provodili prugu kroz neko mjesto od tog malog mjesta nastao je veliki grad. Dakle iskoristiti potencijal tih vrlo visokih investicija, koje su sada u tijeku u koridoru 5C, a ostaviti funkcioniranje grada Osijeka od kojega očekujemo kao središnjeg grada podizanje ne samo naše županije, nego i cijele istočne RH, ostaviti ga u ovakvom stanju znači da oni ljudi koji sudjeluju u radu u gradskom vijeću i gradonačelnik ne razumiju postojeće stanje i ne znaju i nemaju viziju kako pokrenuti taj naš grad", rekao je Nedeljko Bosanac (MOST).

U nastavku sjednice prihvaćen je, među ostalim, prijedlog odluke o pripajanju domova zdravlja u Belom Manastiru, Donjem Miholjcu, Đakovu, Našicama i Valpovu Domu zdravlja Osijek. Kako je rečeno u ovu se proceduru ušlo zbog novog zakonodavnog okvira, a do sada su takvi postupci napravljeni u 11 hrvatskih županija. Gradski domovi zdravlja neće izgubiti na svojoj važnosti, a korist će se osjetiti u racionalizaciji uprave i kvaliteti primarne zdravstvene zaštite.