Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Mediji su preplavljeni informacijama, ali i dezinformacijama i po tome se najviše razlikuje od prethodnih epidemija virusa

"Mediji su preplavljeni informacijama, ali i dezinformacijama i po tome se najviše razlikuje od prethodnih epidemija virusa zike, ebole, SARS-a, MERS-a i sličnih. Ta "infodemija" može rezultirati značajnim gospodarstvenim i društvenim poremećajima prevladavajućih društveno-ekonomijskih odnosa u zemlji", smatra prof. Bosanac.

Prof. Nedeljko Bosanac   FOTO:STV
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

U zadnje vrijeme u nas je nametnuta tzv. "infodemija"? Što je ta "infodemija"? 

Svjetska zdravstvena organizacija je novi korona virus nazvala "infodemijom".

Mediji su preplavljeni informacijama, ali i dezinformacijama i po tome se najviše razlikuje od prethodnih epidemija virusa zike, ebole, SARS-a, MERS-a i sličnih. Ta "infodemija" može rezultirati značajnim gospodarstvenim i društvenim poremećajima prevladavajućih društveno-ekonomijskih odnosa u zemlji. Tako npr. u našoj zemlji se može dogoditi da nam npr. uspori turizam, proizvodnja, građevinarstvo, usluge, obrazovanje, kultura, šport i drugo kao što je snažni porast troškova i gubitak u zdravstvu, da strani vjerovnici dignu kamate i etc. Ili, već se primjećuju i procesi pomjeranje tečaja? Postavlja se pitanje što ukoliko nam tečaj "sklizne"? Dobro, naša Narodna banka ima prilične devizne rezerve. Te ogromne devizne rezerve stoje u Narodnoj banci i nikome ne služe. Potrebna je čvrstoća i državnički karakteran proces jer se radi o izvanrednoj situaciji. Treba pošteno postupiti, spriječiti stečaje, pa treba pokrenuti i tiskanje novca ukoliko bude potreba da se spašava gospodarstvo. Dakle, koliko će biti spremne kompanije i privatnici ipak ovisi o Vladi. U tim okolnostima tzv. "infodemije" treba proširiti naše zahtjeve za povećanim troškovima koji su nastali u izvanrednim uvjetima prema EU. Bitno je da Vlada danas ne vodi ekonomijsku politiku kao što se ponašala vlast g. Sanadera 2008. godine.

Pred nama je doba ukupne neizvjesnosti. Treba stvoriti krizne mogućnost i otvoriti nove izvore za priliv novca kao što su ponovna visoka zaduživanja, prodaja izvora i nekretnina, sve kako bismo se održali u razdoblju "infodemije" što je dovelo do krize i recesije.. No, vidjeti ćemo!?

U nas sve ovisi od Vlade, snage i ugleda premijera. Držim da za njih i njega nastupa teško razdoblje u kome vremenu će on morati pokazati da: " Ja svoje ime i prezime nisam našao na cesti ili kanalu". Suglasan sam i optimističan. Ukoliko bi se razbuktala "infodemija" tada bi posljedica krize na Hrvatsku bila dramatična. Proračun se neće puniti kako je predviđeno – povećat će se deficit i javni dug. Za sada što se mene tiče ne mogu dočekati da se Vlada fokusira na nadolazeću krizu i recesiju. Za sada gube dragocjeno vrijeme jer su se bavili cijeli krizni mjesec problemom unutarstranačkih izbora, a zemlja je u ogromnim i teškim problemima. Nakon tih unutarstranačkih izbora hadezeovaca i izgubljenog vremena, u kome su društvo i država skliznuli u razdoblje krize i nastupajuće recesije, je to nešto što mora zabrinjavati.

I u tomu vremenu što zabrinjava nije izostala politička fantazmagorija i zamislite: "Ministarstvo rada priprema novu mjeru - poticajnu mjeru za povratak naših ljudi koji su privremeno otišli u inozemstvo. Mi ćemo ih financijski poduprijeti da se vrate", rekao je premijer. Kome trebaju u sadašnjim okolnostima takve političke izjave? Odmah su reagirali iseljenici na premijerov poziv da se vrate: ‘Nije stvar u novcu, nego u cjelokupnoj situaciji’.

Znate što? Uzimajući u obzir tzv. "infodemiju" nije moguće da se u doglednom vremenu zgodi masovniji povratak iseljenih sve to iz jednog jedinog razloga, a taj je da treba biti objektivan i reći da je Hrvatskoj jako teško konkurirati plaćama u Njemačkoj, Irskoj, Norveškoj, Švedskoj itd. Nisam uvjeren da se puno tih ljudi želi vratiti u Hrvatsku. Ponuđene mjere za povratak nemaju nikakvu egzaktnost jer je zemlja ušla u razdoblje nametnute tzv. "infodemije". Treba predložiti te mjere ali nakon utvrđenih posljedica tzv. "infodemije" za državu, društvo i gospodarstvo. Te bi mjere trebale biti stimulativne. Jedan vid stimulacije bio bi da konačno nakon 2008. godine zemlja izađe iz krize i recesije. E', ali taj proces će trajati još 10 godina!? U same detalje ovog trenutka ne bih ulazio. Dostatno je razumijeti da je trebao biti 2020. godine globalni rast BDP-a oko 3 posto. Međutim, predviđa se sada da će svi biti sretni ako rast bude prepolovljen na 1,5 posto .“Recesija u EU je gotovo izvjesna jer je Italija u nju već bila ušla, a Njemačka se približavala njenom rubu i prije izbijanja epidemiološke krize. Za Hrvatsku je dodatni problem to što je talijansko gospodarstvo trenutačno kolabiralo, a ono je naš najveći trgovinski partner.”, napisao je g. V. Šonje.

Držim kako se ne može isključiti da će i Hrvatska uskoro iz krize zapasti u dugotrajnu recesiju. Zato je bespredmetno najavljivati da će se nove mjere širiti u dva smjera te će poticati migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali i povratak onih koji su napustili Hrvatsku. "Na novčarske naknade, po tome, moći će računati građani koji se u potrazi za poslom odluče preseliti iz Zagreba ili Istre u Slavoniju ili Liku, na primjer, ali i stotine tisuća privremeno iseljenih koji su napustili Hrvatsku", rekao je ministar g. Aladrović. Ministar je mlad, ima vremena naučiti će što su kriza i recesija, i ekonomijski zakoni i kakve teške posljedice na zemlju mogu doprinijeti tektonske političke i gospodarstvene promjene usmjerene iz tz. "infodemije".

Sve su prisutnije kritike na tu premijerovu izjavu. Pročitao sam u tisku i zapisao jednu konstataciju koja glasi: "Žalosno je da premijer smatra da bilo kakva financijska stimulacija može potaknuti naše iseljenice i iseljenike da se odreknu dostojanstva i slobode radi kojih su Hrvatsku i napustili. Takav stav premijera je sramotan! Sve ovo potvrđuje da takvim postupcima i mjerama premijer i cijela Vlada omalovažavaju radnice i radnike i sve građane koji još uvijek nisu napustili Hrvatsku. Ali ako financijski poticaji Vlade budu dovoljno ‘stimulativni’, možda se i ti radnici i radnice odluče na odlazak u inozemstvo, kako bi se uz dovoljno ‘stimulativne’ poticaje vratili u Hrvatsku"? Ha! Ipak, vratimo se u realnost. Ono što se već duže vrijeme nagađa, postalo je i službeno – Rumunjska je pretekla Hrvatsku po životnom standardu odnosno BDP-u po glavi stanovnika, pokazuju podaci Eurostata, prema kojima je Hrvatska dosegla 63 posto prosjeka Europske unije, a Rumunjska 66 posto, s tim da su neke zapadne rumunjske regije razvijenije od pojedinih hrvatskih „turističkih“ županija. Bugarska je i dalje iza nas s ostvarenih 51 posto prosjeka EU-a, no kako imaju velike stope rasta i oni bi nas uskoro mogli sustići. Slovenci su na nama nedostižnih 87 posto prosjeka EU.

I posve na kraju još jedna ludistička politička poruka koju urbi et orbi izreče "bogata" gđa Šuica. Pazite što kroz cinični osmjeh hrvatskoj javnosti poručuje gđa Šuica: "Europska unija MORA(!) primiti migrante, vojska na granicama je korak unazad za demokraciju". Zaustavite gđu Šuicu!

Posve na kraju želim naglasiti da je tzv. "infodemija" opasna, i da može poremetiti unutarnji društveni red i usporiti stvaranje nacionalnog prihoda. Dakle, treba posebno razumjeti poruku upućenu onima što unose nemir u društvo: "Uvijek u ovakvim situacijama, nije ni to nažalost, ništa novo, ima neodgovornih ljudi koji iz ne znam kojih sve razloga pokušavaju iskoristiti lažne vijesti kako bi širili paniku u društvu. Neće im uspjeti. Osim toga, to je kazneno djelo. Ja sam naložio i policiji, glavnom ravnatelju, da se posebno pozabave takvim stvarima.", rekao je ministar policije.

Držim, institucije su reagirale dobro!

Prof. Nedeljko Bosanac
Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.