Crna kronika

VLADIMIR ŠEKS

''Washington i Bruxelles pritiskali su 2004. da se pokrene postupak protiv Glavaša''

U nastavku suđenja Branimiru Glavašu na zagrebačkom Županijskom sudu saslušani su svjedoci Josip Manolić i Vladimir Šeks. Manolić je, među ostalim ustvrdio da nikad nije dobio izvješće da je Glavaš umiješan u bilo kakvo ubojstvo, a Šeks je ustvrdio da su Washington i Bruxelles 2004. pritiskali da se pokrene postupak protiv Glavaša.

Šeks: ''Washington i Bruxelles pritiskali su 2004. da se pokrene postupak protiv Glavaša''   FOTO:Damjan Tadic / CROPIX
Piše: Republika.eu / RTL

Manolić, koji je od rujna 1990. do kolovoza 1991. bio predsjednik Vlade,  a nakon toga šef Kriznog štaba za Hrvatsku, potvrdio je da Glavaša poznaje od 1989. godine kada ga je upoznao na skupu koji je bio posvećen višestranačju. 

Istaknuo je kako nikada nije dobio izvješće da je Glavaš umiješan u bilo kakvo ubojstvo, niti je otvarana istraga, a izvješća je dobivao iz cijele Hrvatske i misli da u njima nije pisalo ništa o Glavašu o težim djelima i ubojstvima koja bi se povezivalo s njime.

Na Vrhovnom državnom vijeću nikada se, kaže, nije raspravljalo o Glavašu. Dodaje da za to vjerojatno nije bilo povoda. Iako je naglasio da se ne sjeća baš svega, naglasio je je da postoje vjerodostojni zapisnici iz tog doba i može se u njima vidjeti o čemu je bila riječ.

U klupu za svjedoke potom je sjeo Vladimir Šeks, tadašnji predsjednik regionalnog kriznog štaba za istočnu Hrvatsku, čije je sjedište bilo u Osijeku.

Rekao da ostaje kod starog iskaza.

Kazao je da se taj štab tada sastajao često, povremene su bile i "blic" sjednice u djelomičnom sastavu, najmanje jednom tjedno, ali je Glavaš bio rijetko na tim sjednicama.

Nakon što mu je odvjetnik predočio zapovijed od 31. kolovoza 1991. godine koju je potpisao zapovjednik Franjo Pejić i kojom se zapovijeda odmah uspostaviti red kako bi se reagiralo na utvrđeno nasilje od strane grupe koje su pod krinkom odore bilo vojske, bilo policije, činile razna kaznena djela, Šeks je rekao da se toga dana dobro sjeća.

Istaknuo je da su u ranim jutarnjim satima imali sastanak kriznog štaba vezano uz saznanja da su u Osijeku i okolici zavladali nasilje, pljačke koje su provodile različite bande i kriminalci pa su odlučili poduzeti sve mjere kako bi se spriječilo bezakonje.

Za taj je zadatak zadužio javnog pravobranitelja i predsjednika Općinskog suda u Osijeku Davora Krtića. Istaknuo je da se i toga dana također sjeća jer je došao s terena oko ponoći i zatekao očevid u uvjetima zamračenja te je vidio mrtvo tijelo čovjeka.

Upitan što se dogodilo, kazao je da su mu rekli da je straža ubila jednog terorista. On je potom otišao u sekretarijat gdje su bili Pejić i Glavaš i oni su, tvrdi, to isto ponovili, a tada nije vidio Nikolu Jamana.

Vrhovno državno vijeće nje donosilo nikakvu odluku. Raspravljale su se neke stvari, ali nikakva se odluka nije donosila, ustvrdio je Šeks, koji je Glavašu potom odgovorio i na pitanje otkud je crpio informacije o petoj koloni.

"Od načelnika SIS-a i od Službe za zaštitu ustavnog poretka, točnije Pejića i Budića, a bio sam informiran i od Josipa Perkovića da je na kolegiju MUP-a raspravljano da je najjača peta kolona u Hrvatskoj ona situirana u Osijeku koju su tvorili pripadnici JNA, dio pobunjeničke strukture osječkih Srba koji su oblačili hrvatske odore i radili određena kaznena djela s ciljem da kompromitiraju Hrvatsku. Jedan primjer je grupa Labrador iz Zagreba gdje su podmetnuli bombu pod židovsku općinu i još neke objekte želeći to pripisati Hrvatskoj kao da je to učinila Hrvatska vojska'', odgovorio je Šeks.

Također, Glavaša je zanimalo jesu li 2004. stizali nalozi iz Washingtona i Bruxellesa te pritisci prema hrvatskoj Vladi od strane američkog veleposlanstva kao uvjet zatvaranja poglavlja 23, te je li bilo govora koga se, i to konkretno, mora uhititi?

''Ja sam dobivao najvažnija izvješća od SOA-e i POA-e, ali i ona iz diplimacije pa mi je tako i ova bilješka bila dostavljena. 2004. je vršen ogroman pritisak na RH. Hrvatska je otvarala pregovore, tada je vršen pritisak u tom pravcu da poboljšamo zakonodavstvo, ali jedan od ključnih uvjeta bio je da se Hrvatska obračuna sa svima koji su počinili ratni zločin'', kazao je Šeks, dodavši da se u bilješci koju je primio navodi potreba da se procesuira Glavaša.

Novo ročište predsjednica sudskoga vijeća nije zakazala, a s obzirom na informacije da prelazi na novi Visoki kazneni sud, upitno je tko će predsjedati novim sudskim vijećem i kada će zbog toga ovo suđenje opet krenut iz početka.