Gospodarstvo

POREZNA REFORMA

Ekonomisti: Nove mjere su dobrodošle, ali dodatno kompliciraju porezni sustav

U sklopu novog kruga porezne reforme danas na snagu stupa dio poreznih izmjena. Tako neoporezivi iznos dnevnica za službena putovanja u Hrvatskoj sada iznosi 200 kuna, troškovi prehrane postaju neoporezivi do 5 tisuća kuna paušalno, a poslodavci ne plaćaju porez niti na smještaj radnika. Firme su dobile mogućnost plaćati vrtić djeci svojih zaposlenika, također bez plaćanja poreza. Istražili smo što o novim mjerama kažu ekonomski analitičari i poslodavci.

Zdravko Marić   FOTO:Cropix
Piše: Media Servis

Veće dnevnice, topli obrok i smještaj za radnike bez poreza, vrtići za djecu zaposlenika. To su samo neke od mjera koje donosi najnoviji krug porezne reforme. Ekonomski analitičar Andrej Grubišić za Media servis je rekao da je hrvatski porezni sustav kompleksan, progresivan, represivan, a ne ispunjava niti kriterij pravednosti.

"Ako se gledaju samo te mjere, one su dobrodošle. Međutim, implementacija tih mjera dodatno usložnjava pretjerano složen sustav. Taj sustav je ponovno diskriminatoran jer vi možete dati povlastice nekome tko ima dijete, no netko tko ga nema, ne može dobiti tu povlasticu", objasnio je Grubišić.

​Koristi od ove mjere imat će oni čija djeca idu u vrtić, ali ne i oni čija djeca idu u školu, upozorio je na diskriminaciju Grubišić.

"Najpoštenije bi bilo, umjesto da se jedna kuna na taj način transferira prema odabranoj skupini ili da ona bude povlaštena, da se reducira porezna presija prema apsolutno svim skupinama i onima koji imaju djecu koji idu vrtić, i onima koji žele ili ne žele jesti topli obrok pa neka ljudi s tom kunom koja će im ostati u džepu sami odluče hoće li ju potrošiti na vrtić, topli obrok, prijevoz ili bilo što drugo", dodao je Grubišić.

Hrvatska udruga poslodavaca zadovoljna je što su mjere stupile na snagu jer su, tvrde, ukazivali da je plaćanje poreza na smještaj i topli obrok veliki problem u turizmu i građevini... Predsjednica HUP-a Gordana Deranja za MS:

"Ono što mi svakako pozdravljamo jesu te mjere, međutim, nije se dogodilo značajno rasterećenje poslodavaca, nego je to mjera koja će biti vatrogasna da se na neki način povećaju plaće radnicima. Nije to osjetnije povećanje, ali su ipak značajna povećanja jer su radnici do sada jeli tokom radnog dana, međutim sada im poslodavci mogu nadoknaditi taj trošak."

Nisu svi poslodavci u istim prilikama, tko bude mogao, objeručke će ih prihvatiti, a tko ne, neće ih koristiti, zaključila je Deranja.

"Mada nije problem u ovoj državi samo u porezima, tu su enormni parafiksalni nameti koji se ne smanjuju. Isto tako smo svjedoci da Vlada s jedne strane zaista nešto rastereti, a onda na lokalnoj razini plaćamo veće troškove - ne prate politiku Vlade o rasterećenju gospodarstva. Tako da smo u nekom začaranom krugu, ozbiljnih reformi i dalje nema, značajnog rasterećenja gospodarstva nema", objasila je Deranja.

Deranja ističe da od 1. siječnja očekuju veća porezna rasterećenja za građane. Podsjetimo, od Nove godine, u sklopu četvrtog kruga porezne reforme, potpuno se ukida porez na dohodak za mlade zaposlene do 25 godina života te će 50 posto porez na dohodak biti manji za one od 26 do 30 godina. Revidiraju se i trošarine na duhan, slatka pića i alkohol, a porez na hranu u ugostiteljstvu pada na 13 posto. Novi val reforme donosi oko 3 milijarde i 700 milijuna kuna rasterećenja za građane i gospodarstvo.