Društvo

HODOČASTE U MARIJANSKA SVETIŠTA

Katolici slave blagdan Velike Gospe

Blagdan Velike Gospe danas se obilježava diljem svijeta. Na tisuće vjernika svake godine na isti datum, 15. kolovoza, hodočaste u brojna marijanska svetišta diljem Hrvatske kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, praćeno procesijama i festivalima, proslavili Marijino uznesenje na nebo.

Gospa   FOTO:Pixabay
Piše: Republika.eu / Media Servis

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi. Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi gdje se održavaju procesije i različiti festivali. Što katolici slave na blagdan Velike Gospe pojasnio je pater Božo Vuleta.

"Blagdan Velike Gospe zove se Velika Gospa jer je to pučki naziv za svetkovinu uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Kad to kažemo onda time izričemo vjeru da je Blažena Djevica Marija umrla, ali njezino tijelo se nije raspalo nego je, kao takvo, uzneseno na nebo. Ona je prvo stvorenje koje je posve čovjek, ali je kao ljudsko biće, po svojoj smrti, uzneseno na nebo. Znači, u vječni život".

U Hrvatskoj vjernici posjećuju marijanska svetišta u Sinju, Krasnom, na Trsatu u Rijeci, u Aljmašu i Mariji Bistrici.

"Ta mjesta na jedan način im daju osjećaj posebne nazočnosti Božje među njima. Ta potreba ide na tragu, uopće, opće ljudske potrebe za društvenim životom. Jednako tako da svoje vjerničko uvjerenje podijele s drugima. Da osim što osbno slave Boga u kog vjeruju, oni imaju potrebu zajednički slaviti transcedentno Boga"Velika Gospa u Hrvatskoj je i državni blagdan. Katolici vjeruju da je Blažena Djevica Marija bila Bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i dušom i tijelom uznesena na nebo. Pobožnost Djevici Mariji u katoličkoj crkvi jako je naglašena. Ona je prije svega bila čovjek s kojim se vjernici lako mogu povezati i tako ostvaruju emotivni odnos sa božanskim", ističe pater Vuleta.

"Vjera jest zapravo na tom tragu nešto što je teško posve racionalno opravdati. A u našem životu malo se toga odvija baš na toj racionalnoj razini. Puno se više toga događa i odvija na toj emotivnoj razini. Tako je u životu općenito, tako je očito i u religioznom odnosu čovjeka prema božanskom".

I dok se 15. kolovoza slavi Velika Gospa, odnosno dan kada je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo, ni mjesec dana kasnije, 8. rujna, slavi se njezino rođenje, odnosno Mala Gospa.