Osječko-baranjska

DAN PATNJE, MUČENIŠTVA I JUNAŠTVA

U Osijeku obilježen Jom Hašoa, dan sjećanja na žrtve holokausta

Povodom obilježavanja Jom Hašoe, dana sjećanja na stradale u holokaustu, predstavnici Židovske općine Osijek, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka položili su vijence kod spomenika "Majka i dijete", autora Oscara Nemona, kipara židovskog podrijetla.

Ilustracija   FOTO:Picaxay
Piše: HINA

 Predsjednik Židovske općine Osijek Željko Beissman pojasnio je zašto se obilježava Jom Hašoa.

"Podsjećam da je od sredine travnja do sredine svibnja 1943. godine trajao ustanak Židova u Varšavskom getu i zbog toga je ovo doba godine odabrano za obilježavanje Jom Hašoe, dana patnje, mučeništva i junaštva. Obilježavanjem ovog dana vraćamo žrtve u sadašnjost i istovremeno upozoravamo na veliko zlo koje se događalo, upozoravamo na taj genocid koji se dogodio u 20. stoljeću u kojem je stradalo više od šest milijuna Židova”, rekao je Beissman dodavši kako je osnovna poruka Jom Hašoe da se takvo nešto nikada više ne smije ponoviti.

Tajnik Židovske općine Osijek Dragutin Kohn rekao je kako su se nadali da će ove godine holokaust biti drugačije tretiran.

"Nadali smo se posjetu Jasenovcu u jednoj koloni, no, to se nažalost nije dogodilo. To nije dobro i svi trebaju shvatiti da se na komemoraciju u Jasenovac ne ide slušati političke govore nego se ide odati počast svim žrtvama stradalima u tom logoru. Nadam se da ćemo iduće godine na komemoraciju ići svi zajedno u jednoj dostojanstvenoj koloni”, rekao je Kohn te naglasio kako se prošlost ne smije zaboraviti, ali i da je vrijeme da se okrenemo budućnosti koja je pred nama. 

Dodao je kako Židovska općina Osijek sada broji oko 150 članova, a prije Drugog svjetskog rata u Osijeku je živjelo oko tri i pol tisuće Židova.

U ime Osječko-baranjske županije vijenac je položio Ivan Radić, predsjednik županijskog Savjeta za građanske inicijative, a u ime Grada Osijeka zamjenik gradonačelnika Boris Piližota koji je rekao kako se stradanja koja su Židovi pretrpjeli u Drugom svjetskom ratu nikada ne smiju zaboraviti.

"Odgovornost svih nas je da radimo na tome da se nikada više ne dogodi zločin iz mržnje i genocid nad bilo kime samo zato što je druge vjere, nacionalnosti ili rase”, rekao je Piližota.