Događanja

POVIJESNI TRENUTAK

Obljetnica je mirne reintegracije: Ima li nade za Slavoniju?

27. je obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i 21. obljetnica završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema. Istražili smo vide li stanovnici te regije svjetlo na kraju tunela i što smatraju rješenjem za spas Slavonije.

Zastava   FOTO:pixabay
Piše: Media Servis

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović svim je građanima čestitala 15. siječnja, Dan međunarodnog priznanja Hrvatske. ‘Bio je to veliki povijesni trenutak jer je prije dvadeset sedam godina, nakon gotovo devet stoljeća života u raznim složenim državnim zajednicama, Hrvatska svojim imenom samostalno primljena u krug suverenih država‘, naglasila je predsjednica u poruci građanima. Točno šest godina nakon priznanja, dogodio se i završetak procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Predsjednik Zajednice povratnika za Vukovarsko-srijemsku županiju, Dragutin Glasnović, za Media servis prisjetio se kakav je bio osjećaj vratiti se u rodni Vukovar. 

"Rat, kao branitelji na prvoj crti obrane - to smo izdržali. Poslije toga logor - onda smo i to izdržali. Pa progonstvo, sedam godina - i to smo izdržali. Onda povratak na mnoga zgarišta...od tih mogućih granata, topova, tenkova, aviona...Sve je padalo, kao da je još i atomska bomba pala. Trebalo je to izdržati. Trebalo je imati snage tu obnoviti život", rekao je Glasnović.

Obnova života ne znači samo obnova 15 tisuća porušenih kuća. Obnova života je pronalazak posla i uspon gopodarstva, ali to se, kaže Glasnović, nije dogodilo.

"Grad je imao negdje 30 tisuća zaposlenih, to je ogroman broj ljudi, a danas ima jedva 10 tisuća, iako je prošlo toliko godina. Ne možemo biti zadovoljni. Veliki dio branitelja je pokojni, jer nisu ljudi od kamena da mogu izdržati toliko tih stresnih situacija."

Glasnović ipak smatra da je obnova moguća.

"Šansi ima. Grad se može koristiti za turizam. Imamo međunarodnu plovnu rijeku Dunav, imamo plodne ravnice. Imamo što pokazati, pa i Vučedol je tu, poznat u svijetu, tamo postoji muzej. Ali, ne možemo sami nikako sve to nikako napraviti bez pomoći države."

Da bi obnova trebala ići brže i snažnije, slaže se i župan Božo Galić. Za Media servis rekao je da je strateški razvoj poljoprivrede, drvnog sektora, turizma i obnovljivih izvora energije jasno definiran. Rješenje vidi i u projektu ‘Slavonija, Baranja i Srijem‘ kojim bi se trebalo osigurati 2,5 milijarde eura iz EU fondova.

"Ako pomoć Vlade bude snažna i jaka, kao što su obećanja, ja mislim da možemo uspjeti. Vlada bi projekt ‘Slavonija‘ trebala što prije provesti u praksi. Normalno, uz porezna rasterećenja, te da mladi ostaju i da plaće budu bolje. Vidim svjetlo na kraju tunela", rekao je župan Galić.