Gost komentator

DR. SC. SREĆKO JELINIĆ

Politika - izbor cilja i načina i roka njegovog ostvarenja

"Kako građani Osijeka mogu biti imuni na pogoršavanje komunalnog standarda i svega onoga što se pod ovim podrazumijeva? Što građani znaju o novoj vrijednosti boda komunalne naknade, osim kada vide račune? I što spada u komunalne poslove i komunalni standard? Za što se plaća komunalna naknada? Tko je sve korisnikom novčanih sredstava iz kojih se financiraju određene djelatnosti? Kako se troši gradski proračun?", pita se u svojoj novoj kolumni dr. sc. Srećko Jelinić te dodaje: "Ima li politike u nametanju lokalnih poreza, čemu oni služe ili je sve stvar proizvoljnosti i kreirane potrebe za novim i novim zapošljavanjima (uobičajeno poslije lokalnih izbora i promjene političke vlasti) ili za podmirivanje svih troškova".

Osijek
Piše: dr. sc. Srećko Jelinić

U odnosu na prošlost ne mogu više ni bogovi pomoći (In praeteritum subvenire ne di quidem possunt) zapisao je davnih dana Gaj Plinije Sekunda, poznatiji kao Plinije Stariji, ugledni antički pisac i znanstvenik, zemljopisac (23-79 g).

Zašto svoje ovotjedno javljanje započinjemo s izrečenom mudrošću. Ne da bismo sebe i druge abolirali (oslobodili) od grijeha iz prošlosti, već kako bi naglasili koliko nam je važna budućnost, jer za budućnost učimo iz prošlosti. Stara je rimska uzrečica  – Historia est magistra vitae – Povijest je učiteljica života. O budućnosti, o ovoj kalendarskoj godini valja progovoriti baš sada, na početku godine 2019.g. Nešto smo progovorili u kolumni 3.01.2019.g., više o onome što nam se „sprema“ iz Vlade.

Kao malo koji narod obdareni smo političarima (od domova, preko kavana do sabornice. Vjerojatno (nesvjesno)slijedeći misao nekadašnjeg američkog predsjednika i generala Dwighta Eisenhowera, svi se bave političkim temama. Politika bi trebala biti sporedna profesija svakog građanina(ili je Eisenhower samo u jednoj rečenici oblikovao i hrvatsku stvarnost).

I zato se piscu ovih redaka, nada je, čitatelji neće zamjeriti, što je odlučio progovoriti par riječi o (ne)postojanju politike onih koji formuliraju politiku u nekim područjima društvenog života. Nažalost.  Jer politika bi trebala biti djelatnost usmjerena ka donošenju odluke kojom će se riješiti problem i izvršenju te odluke.Ovdje trebai podsjetiti na natpis iz Kneževa dvora u Dubrovnikuiznad ulaza u dvoranu Velikog vijeća - Obliti privatorum, publica curate. Zaboravite (političari) na privatne stvari i skrbite za državne. Želimo vjerovati kako bi ovaj citat za koji  rekoše da je jedinstveni primjer dubrovačke političke mudrosti–i danas trebao inspirirati svakoga tko razmišlja o društvu kojem živi i koji želi „suditi drugomu“ i baviti se politikom.Da li je tako neka sude građani.

No, kada „obični građani“ sude o upravljanju javnim poslovima, često u kavanskim prostorima, na ulici ili drugdje,često „upadaju“ u grešku vlastitih razmišljanja, prosudbi ponekad i uz izricanje osuda, jer zaključuju i osuđuju nešto što ne razumiju,  a to je najčešće zbog toga što ne raspolažu s potrebnim činjenicama. Zato je od posebne važnosti ne samo sloboda govora, mišljenja i izražavanja misli (što je uostalom i jedno od osobnih i političkih ustavnih prava, čl. 8 st.1 Ustava), već i potpuno i pravovremeno obavještavanje o naravi i razlozima pojedinih odluka svih tijela javne vlasti. Tomu treba služiti sloboda tiska i svih drugih oblika priopćavanja, sloboda govora i javnog nastupa.

Jedno su „kavanska politiziranja“, drugo je triježnjenje i buđenje stanovnika Hrvatske i angažiranje u političkom životu, ali na konstruktivan način i s mogućim „učinkom“. Za to je, pak, potrebno da se ispune mnogi preduvjeti od promjena izbornog zakona itd. 

Vraćamo se funkcioniranju lokalne demokracije na razini koju zovemo „lokalna samouprava (općina grad, županija)“.Zašto nam je lokalna politika bliža ili trebala biti bliža? Zašto mnogi od nas smiju i moraju biti lokalni „političari“, koji će smjelo govoriti o životu u lokalnoj zajednici, kritizirati. Zato jer najbolje razumiju život i potrebe sredine u kojoj žive.

Mnogi su čuli za Hyde Park u Londonu i za Speaker's Corner (govornički ugao ili ugao za govornike) u sjeveroistočnom kutu Parka u blizini Cumberland vrata i Marble Arch-a (ne služi samo za vođenje lokalne politike). Riječ je o tradicionalnom mjestu (još od 1855 g) za javne govore i debate (sada i sa zvučnicima) na kojem ljudi imaju priliku slobodno izražavati svoja mišljenja i stavove bez da ih se progoni.

Što bi Osječani trebali znati i razmišljati o Hyde Parku i Speaker's Corneru u Londonu 1937 km udaljenom od Osijeka? Vjerojatno i jedino tek kao o turističkoj atrakciji.

Progovorio sam o ovomu. Ne zbog toga da bi izrekao kao u onoj pitalici – Jesi li čitao Andrićevo djelo „Na Drini čuprija“ i odgovoru „Ma kakvi samo čitao, po čupriji i hodio“, već zato kako bih naglasio kolika je važnost postojanje stalne komunikacije izabranih predstavnika s onima koji su ih izabrali i kolika je važnost prostora za izjašnjavanje, postavljanje pitanja, termina kada gradonačelnik prima svoje građaneitd.Prošlo je vrijeme Agora (poslije uzor za rimske forume) – narodnih skupština u antičkoj Grčkoj prostranom mjestu trgovačko-poslovnog i javnog života Atenjana u koje su se ulijevale sve glavne ulice u kojima su građani raspravljali.

Speaker's corner neka ostane Londončanima  i za turiste ako se nađu tamo u vrijeme „nastupa“ govornika.

Javna komunikacija se danas ne mora vršiti na stadionima ili gradskim trgovima pored tolikih i brojnih komunikacijskih mogućnosti, priopćavanja mudrosti i ideja.

I zato nas pomalo zbunjuje nedostatak razvijene lokalne demokracije, posebno nedostatak mogućnosti građanima da priopće pozvanima što ih tišti u njihovoj ulici, sokaku, gradu ili općini. Znam koliko je bilo mukotrpno ishoditi malu promjenu u mojoj gradskoj četvrti, a radilo se o uređivanju prometa (parkiranja) u dvije ulice u centru grada i to samo polovično. Stalo se na pola puta. „Ulice i ulični prosvjedi“ nisu rješenje, jer sa sobom često donose žrtve, ali zato institucije lokalne demokracije moraju biti otvoreni prostori u kojem se čuje glas naroda. A ne da nam se (kao negdje blizu u Baranji) ukidaju mjesni odbori, jer ne funkcioniraju i skupi su. takvo je obrazloženje.

Kako građani Osijeka mogu biti imuni na pogoršavanje komunalnog standarda i svega onoga što se pod ovim podrazumijeva? Što građani znaju o novoj vrijednosti boda komunalne naknade, osim kada vide račune?

I što spada u komunalne poslove i komunalni standard? Za što se plaća komunalna naknada? Tko je sve korisnikom novčanih sredstava iz kojih se financiraju određene djelatnosti? Kako se troši gradski proračun (nije tajna, ali mnogi i ne znaju, a kamoli da mogu nešto pisati o ovomu).

Čemu služi komunalni naknada osim kao nametnuta nova vrsta poreza samo određenim stanovnicima grada? Mnogi su se ponadali ukidanju komunalne naknade, ali već dugo se o tomu šuti. Zašto? Jer se nije našao odgovor – kako nadomjestiti ovo značajno vrelo lokalnih prihoda.

Zašto porezni sustav ne uredimo po uzoru na neke druge razvijene zemlje? Ali to bi značilo i ukidanje brojnih (kažu nekoliko stotina parafiskalnih nameta koji se prikupljaju po strogim (rigidnim) pravila o naplati poreza. Upravo neki dan sam došao u doticaj s uplatnicom za porez na tvrtku za 2015. godinu. Na svu sreću Zakonom o lokalnim porezima iz 2017 g. ukinut je ovaj namet lokalne samouprave. Ali nije niti trebao postojati. A obveza iz ranijeg vremena je ostala.

Zadržani su brojni drugi porezi (4 vrste) jedinica lokalne samouprave, sve kao izvori financiranja jedinica lokalne i područne samouprave (v.čl.3 Zakona o lokalnim porezima). Njima treba dodati i poreze koje jedinice lokalne samouprave mogu uvesti (dakle, ne moraju)(4, v. čl. 20 Zakona o l.p) i to: prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez za kuće na odmor (od 5-15 kn korisne površine)  i porez na korištenje javnih površina.

I tu već dolazimo do pitanja – ima li politike u nametanju lokalnih poreza, čemu oni služe ili je sve stvar proizvoljnosti i kreirane potrebe za novim i novim zapošljavanjima (uobičajeno poslije lokalnih izbora i promjene političke vlasti) ili za podmirivanje svih troškova.

Analiza lokalnih poreza može biti posebna tema, no time neka se pozabave „pozvaniji“ stručnjaci za koje vidimo da „mudro“ šute.  Lokalno oporezivanje – i to je politika. Samo da li je imamo.

Možemo li očekivati i poreze na korištenje javnih površina kao što su pristupni putovi ili ulazi u zgrade?Pravna mogućnost uvođenja ovih poreza postoji.

Možda se uvede i porez na korištenje javnih parkirališnih prostora na kojem tvrtka Elektromodul ima koncesiju za naplatu naknade za korištenje javne površine za parkiralište pod naknadom? Tko to sve može predvidjeti. Netko se i tomu u lokalnoj vlasti može dosjetiti.A o parkiranju i naplati naknadi možemo progovoriti drugom prilikom.

Znate li koliko je olakšanje nastupilo za stanovnike Svete Nedelje (bez prireza je i Samobor, dok je u Ivanić gradu 6%, Vrbovcu 12% Osijek 13%, Zagreb 18% itd)koja je odlučila ukinuti prirez(do sada je iznosio 6%)i porez na potrošnju i komunalnu naknadu za hotele i kampove.I sve s porukom ­ neka se ljudi dosele kod nas. U 2018.g. od ovih poreza Grad Sveta Nedjelja je oprihodovao 7 mil. kuna, koji će sada ostati na raspolaganju građanima. U tomu naziremo zdravu politikugrada za pametno poslovanje i ugodan život. Nismo čuli da je itko od pozvanih predlagao smanjenje stope prireza u Osijeku.

I opet riječ dvije o lokalnim temama. Do kada ćemo plaćati vjerojatno najskuplji lokalni prijevoz, i to ne baš kvalitetan (ne treba se čuditi što građani radije izabiru prijevoz taksijem), kada ćemo konačno početi ceste koristiti za prometovanje a ne za promet u zadržavanju (kao parkiralište), znate li kolika je cijena izgradnja prometnice da bi se ista koristila potom za parkiranje automobila (primjer Strossmayerove ulice i brojnih drugih, pa i u najužem centru), zašto naknada za prekoračeno vrijeme parkiranja ne postane prihod grada, a samo onaj dio koji se odnosi na naknadu za zadržavanje vozila na parkiralištu prihod koncesionara, gdje je i zašto se stalo s izgradnjom javnih parkirališnih prostora i garaža u vlasništvu grada, zašto još uvijek ne postoji cjeloviti (povezani)sustav biciklističkih staza, što je s očuvanjem površina od mlađahnih posjednika boja, koji na njima pokazuju svoje rušilačke/ličilačke sposobnosti, ali ne na svojim ili roditeljskim kućama i sigurno to neće raditi kada odrastu. Rudi Guliani, pravnik s diplomom Newyorškog sveučilišta i političar (republikanski gradonačelnik 1994-2001), je znao „obračunati“  s grafiterima po podzemnoj željeznici). I to sam vidio. Sada besprijekorno čiste vagone podzemne željeznice kao npr. u Washingtonu. 

Da li će to znati naš gradonačelnik - osječki pravnik i političar? Jedan mi sugovornik reče – i naš će gradonačelnik znati i dodao – zato jer Osijek nema podzemnu željeznicu. Zna li se kako nam izgleda prostor oko konkatedrale bez vanjskih podnih svjetiljki, jer ne svijetle, „živopisno“obojanih i ruševnih okolnih zgrada, posebno s južne strane i sve blizu osnovne škole? Dođite i uvjerite se.

Gospodo političari, posebno iz gradske politike, promijenite paradigmu (usporednicu) prema kojoj se mjeri kvaliteta i komunalni standard. Nije komunalni standard u broju i visini nameta, već u ljepoti komunalnog života. A ako vam i izmakne spoznaja što sve spada u komunalni standard pogledajte u Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi i Zakon o komunalnim djelatnostima da biste spoznali, na osnovu stvarnog stanja, gdje „škripi“, u kojoj od nabrojanih 13 komunalnih djelatnosti. Ili smatrate da je baš sve u svim područjima, najbolje.

I za kraj – nije li davanje značajnih komunalnih poslova u koncesiju (parkiranje) dokaz slabosti gradske uprave ili nečeg drugog? Konačno, vratimo se ma početak i na naslov – pojasnite nam politiku i političke ciljeve gradske uprave? O parkiranju drugom prilikom iako je svojevremeno jedan, sada nacionalni političar iz Osijeka, pobrao veliki aplauz i podršku na ovu temu.

I na kraju krajeva – Papa je na prvi dan nove godine ove poručio – Dobra politika je u službi mira. Neka je dopušteno parafrazirajući dio ovih riječi reći – Dobra politika je u službi građana. Da li je riječ o dobroj politici u Gradu (ako uopće postoji bilo kakva politika, a onda ako i postoji – da li je dobra)?

Završna napomena za one koji, možda, za ovo nisu saznali na drugi način: Ministarstvo pravosuđa je 2.01.2019. godine objavilo nacrt Ovršnog zakona, kojeg smo višekratno spominjali u kontekstu ostvarivanja socijalne pravde. Nacrt ima 402 članka, zajedno s obrazloženjem pravila/članaka sve je ispisano na 247 stranica. E-savjetovanje se zatvara 1.02.2019.g, a očekivana objava izvješća o savjetovanju je 28.02.2019.g. Već su počeli pristizati komentari. Kratak je rok za e- savjetovanje (no, bolje išta negoli ništa, kako se u narodu kaže). 

dr. sc. Srećko Jelinić

Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.