Gost komentator

KOMENTAR TJEDNA ANTONIJE TOMASOVIĆ

Vaso u ćorsokaku, zdravstvo u banani, umirovljenici gladni...

Glavna vijest i ovoga tjedna u Hrvatskoj je bio Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik sabora.

Milijan Brkić   FOTO:Vojko Basic / CROPIX
Piše: Antonija Tomasović

Naime, u Nacionalu je objavljeno kako je 2011 godine osobno odavao tajne o policijskim istragama, i to kriminalcima i kurvama. Naveli su i kako ga je policija razotkrila ali on nikada nije sankcioniran jer ga je vjerojatno zaštitio tadašnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. On je to demantirao, priopćenjem se oglasio i MUP te uz ostalo naveo Da su još u lipnju te godine o svim informacijama koje su imali o kompromitaciji "posebnih dokaznih radnji" izvijestili Državno odvjetništvo.

"U odnosu na članak objavljen u današnjem broju tjednika izvješćujemo kako se radi o kaznenom djelu prostitucije, odnosno o predmetu koji je pred nadležnim sudom u Zagrebu pravomoćno okončan. Tijekom prethodnog i kaznenog postupka u tom predmetu, pred policijom, ali i pred nadležnim državnim odvjetništvom i nadležnim sudom, provjereni su svi navodi te ispitane sve osobe prema kojima je kriminalističko istraživanje bilo usmjereno. Kao što je i poznato, navedene su osobe za navedeno djelo pravomoćno osuđene te iz toga proizlazi kako u dijelu policijskog postupanja nije došlo do ugrožavanja probitka kriminalističkog istraživanja."

I tako je još jedna hrvatska afera koja je krenula s lažnim SMS-ovima dobila nove razmjere o kojima su proteklih nekoliko dana svi imali nešto za reći. I teško je na kraju znati što se tu u stvari dogodilo, tko je koga štitio i zašto. No, ono što je već uobičajena praksa u Hrvatskoj je da se mjesecima prije no što se netko izgubi s političke scene ili u nešto gorem scenariju završi iza rešetaka, u javnosti krenu priče kako ta osoba odlazi, nakon toga uslijedi afera u kojoj ga se dobrano ocrni i vrlo brzo postane bivši.

I tako je to nažalost u Lijepoj našoj, pa ispada da vam se nikada ništa loše neće dogoditi ma koliko toga lošeg radili, koliko duboko zapeli u kriminalnim radnjama, sve dok ne dirate one koje ne smijete dirati.

I stoga u konkretnom slučaju Milijana Brkića ostaje samo za vidjeti koliko će se dugo još koprcati u ovom političkom ringu.

A proteklog tjedna doznali smo da smo sve više ne bolovanju. Kako je izvijestio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje broj bolovanja u prvom polugodištu 2018. godine veći je za 682.357 dana u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, a broj dnevno bolesnih veći je za 4051,

Na to je reagirala i koordinacija hrvatske obiteljske medicine koja je upozorila na uzroke, a koje su kako tvrde dosad iznijeli desetak puta kroz učestala pisana očitovanja upućena HZZO-u.

Kako su uz ostalo naveli u svome izvješću razlozi za to su preduga čekanja na preglede, pretrage i rehabilitaciju, pa tako pacijenti tjednima, mjesecima pa i godinama na bolovanju čekaju kako bi bili pregledani. Kao problem istaknuto je i da pacijenti koji su poslani na vještačenje HZZO, na njega čekaju puno, puno duže, nego što je zakonski rok od 60 dana.

I podosta je još razloga, ali vjerujemo da su i ovi sasvim dovoljni da zaključimo u kakvom nam se stanju nalazi zdravstveni sustav.

A očito ne briljira ni onaj mirovinski. Naime, ovoga mjeseca umirovljenici s prosječnom mirovinom od 2.400 kuna dobili su povećanja od čak 58 kuna, vjerujemo kako će im to itekako popraviti status posebice onima čija mirovina i ne doseže do prosjeka, a takvih nažalost nije malo. Prema posljednjim podacima gotovo trećina hrvatskim umirovljenika odnosno njih 306 tisuća ima mirovinu manju od 1746 kuna.

A kako bi s tim novcem preživjeli mjesec mogao bi im možda pomoći samo čarobnjak Merlin no kako on nažalost postoji samo u bajkama, preživjeti mogu vjerojatno samo oni čija su djeca otišla u inozemstvo pa im mogu poslati pokoji euro.

A proteklog tjedna stupila je na snagu i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija.

Na sreću njezino stupanje na snagu nije izazvalo veliku buku, kao što se to dogodilo prije izglasavanja u Sabora a zbog toga što je velikoj većini onih koji su se protiv nje bunili bila riječ rod koja se spominje u nekoliko članaka.

A prema onom što je puno važnije od roda i što uz ostalo stoji u Konvenciji je to da se na brojne načine spriječi i sankcionira nasilje nad ženama i u obitelji.

Primjerice, u Hrvatskoj se oko 90 posto nasilja nad ženama i obitelji kvalificiralo kao prekršajno djelo dok Konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje, što znači i njihovo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona.

No, koliko će se Konvencija i poštivati i zahvaljujući njezinoj primjeni smanjiti nasilje pa i sve češće ubojstvo žena tek ćemo vidjeti i nadati se da ono što zahtijeva od država koje su je ratificirale neće ostati samo mrtvo slovo na papiru. 

Antonija Tomasović