Gost komentator

PROF. NEDELJKO BOSANAC

Kriza u nas nije toliko u financijama koliko građani ne vjeruju državnim institucijama

"Kriza u nas nije toliko u financijama koliko građani ne vjeruju državnim institucijama. Financijalno se naša država i može relativno brzo stabilizirati. Ali kada neko društvo zahvati građansko nepovjerenje, e' tada u demokratskim uvjetima mora doći do rekonstitucije hrvatskog društva i države, do izvanrednih izbora, pada vlade i vlasti", kaže među ostalim prof. Nedeljko Bosanac u svojoj kolumni.

prof. Nedeljko Bosanac   FOTO:STV
Piše: prof. Nedeljko Bosanac

Prije nepunih tjedan dana incident na Markovu trgu: "Žena bacila kantu punu fekalija na vrata Vlade, policija je odvela u Banske dvore". Zašto? Ne mislim zašto je policija postupila po 'zapovijedi'? Mislim, šteta što su fekalije završile na vratima Vlade. Te 'fekalije' nisu potrebne da bi se iskazalo nezadovoljstvo zbog izgubljene arbitraže u Americi ( n.a.; slučaj 'Gavrilović'). Znate zašto? Zato što su te 'fekalije' s 'kućnog praga' uredno i bez maske za lice (n.a.; naša posla ali i poslovni odnos naspram 'spremača') spremačice isprale, pa su članovi Vlade prolazili kao da se ništa dogodilo nije. Uostalom, protiv sam tih pojedinačnih egzibicija ali sam zato da npr. poljoprivrednici i radnici dođu na Markov trg. Ne da bi Vlada vidjela masovni prosvjed. Jer do masovnog prosvjeda teško može doći. Ma, eto primjer radnika 'Uljanika' i 3. Maj. Njih 6 tisuća lome se kao radnici i ljudi bez plaća, trpe! Samo želim da Vlada vidi da nitko u našoj zemlji ništa ne drži do vlasti. Jednostavno, sve ih je zahvatila apatija i malodušje, a intelektualaca kao da i nema. Ma, kada i spomenem 'intelektualci' odmah je razvidna moja nostalgija za intelektualnosti s početka i kraja 19. i 20. stoljeća. Radništvo i seljaštvo prepušteno je sebi u toj mjeri da se nitko više ne sjeća Radića i njegovog pitanja radništva i seljaštva. Intelektualci u nas danas u većini služe vlasti, a ne naciji. Nacija je usporila. Naprosto, bez inteligencije počela se urušavati umjetnost, kultura i društveno-ekonomijski sustav što ga kroz politiku ugrožavaju upravo oni koji sebe izdvajaju kao 'branitelje'.

Držim, Hrvatska s ovom Vladom, u skorije vrijeme, nema šanse. Kupovna moć prosječne plaće 27% manja nego 1978. godine, piše Večernji list. Zamislite, i Večernji list razabire što nam Vlada i vlast radi? Svi nazadujemo! Drago mi je da je Večernji list aktualan, počeo je napredovati.

Zamislite? Ministar zdravstva u maniri Politbiroa i člana CK-a urbietorbi, u želji da se osveti po modelu 'oko za oko', 'zub za zub', bez kršćanske maske s kojom se 'Bogu bojazan' nastojao predstaviti, kako često ističe Hrvatima, reče za Novu TV: "Tražit ću trajno oduzimanje liječničke licence Petrovu, Strenji Linić i Jovanoviću". Mila mati! Ministre, živite s nama Hrvatima u Hrvatskoj, a ne u Sjevernoj Koreji.

Dobro, ostavljam ministra u stanju sužene svijetu zbog pokušaja javnosti da mu uzme ministriranje i sugeriram mu: 'Bibliju u šake!'. I taman kada sam pomislio da bi premijer mogao poručiti ministru zdravstva da je njegova prijetnja njegovim kolegama pomalo neukusno izrečena i ne baš pravno čista jer je ministar javna osoba, a njegove su kolege saborski zastupnici s imunitetom, kad na pitanje misli li da je Kujundžić pretjerao sa svojim izjavama o Boži Petrovu, Ines Strenji Linić i Željku Jovanoviću, on poruči: "Vratite film natrag i vidite što su oni govorili o Kujundžiću". Joj! Razumio bih da je takav odgovor preko plotni u našem 'slavonskom sokaku', kada neka 'snaša' dobaci te riječi i poruku susjedi uz obavezni pokret ruke usmjerene na pomicanje marame iza uha. Ali, premijer? Ne! Je li ta njegova izjava širokoj javnosti znači da više nitko ne smije niti riječi izgovoriti, a pogotovo javno izraziti strah i nezadovoljstvo radom nekog ministra zdravstva koji ističe svoj kršćanski background. Sjetim se Amandmana 5.? Ali to je Amerika. Što sve tamo rade i pišu protiv i o Trumpu i kakve se pravne i političke kampanje vode i nikog da tuži te 'klevetnike'. U nas, ministar zdravstva i još k tome potpomognut premijerom 'prijeti'? Gledajte, sada će i drugi 'estradni ministri' prijetiti i podizati tužbe, a nacija će zašutjeti jer će nijemo motriti sve te 'Svete krave' što ulicama šetaju u raskoši i sjaju, a građanin i dalje siromašan. 

Sasvim slučajno, na facebooku sam pročitao sjajan komentar stanja u zdravstvu g. I. Bereckog, on kaže: "Ova je prijetnja, vjerujem, mnogima među vama smiješna. Meni to nije smiješno. Jer on to zaista može učiniti. 

Nema veze što će kasnije, u nekoj trećoj instanci, neki strasburški vrhovni sud to poništiti -- on to ovdje i sada i u ovoj državi MOŽE zatražiti i MOŽE dobiti.

Meni nije smiješno, mene je njih strah. 

Strah me je ljudi koji su moji kolege, a politički su dobili u ruke pozicije i moć da na svim razinama zdravstvenog sustava pod nevještom krinkom "izvršavanja dužnosti", "provođenja politike, zakona i pravilnika" ili "štednje i racionalizacije" iživljavaju svoje duboke patološke neljudske, nekolegijalne, nehumane i nehipokratovske porive i strasti. 

Pod ovakvim i sličnim, općeprisutnim pritiskom i prijetnjama, liječnici sve manje rade svoj posao da bi liječili bolesnike, a sve više da bi zadovoljili moćnike, njihove pravilnike i bahato nerealne, birokratizirane, medicinski i ljudski neodržive ekonomsko-političke smjernice". Sapienti sat!

Međutim, prepoznajete li tzv. 'oporbu? Gdje su? Vidim da samo 'mostovi' principijelno govore što neće i što traže? Esdepeovci se skrili iza Jovanovićeve Prijave ministra zdravstva Komori, predsjednik Stranke niti glasa? Uostalom, politička aktivnost razvidna je samo iz redova mostovaca. Ali, notorno usporeni premijer se diže na 'zadnje noge' i urbietorbi kaže/prijeti: "Ne dopuštam hajku u ovom slučaju na ministra jer prema informacijama koje imam, za to nema razloga''. Premijeru, u tom demokratskom svijetu neki je ministar dao neopozivo ostavku jer je u privatne svrhe koristio službeni automobil nekoliko sati, a ovdje se radi o ne baš sjajno organiziranoj hitnoj službi i sa smrtnim ishodom. I, nikome ništa? Ipak je, prijetnja ministra saborskim zastupnicima?

I taman kada se javnost koncentrirana na propuste vlasti i vladanja u svim medijima najzastupljeniji su 'Uljanik' (4,5 tisuća) i 3. Maj (1,6 radnika) koji štrajkaju i zaustavljaju promet na ulicama Pule ili mirno prosvjedujući iza ograde brodogradilišta u Rijeci.. Što traže radnici? Zamislite, traže svoju plaću? Ali, premijer mantra u Varaždinu o turističkim prednostima grada Varaždina. Na pitanje novinara glede štrajka radnika 'Uljanika' premijer odgovornost prebacuje na Upravu. Kaže: "Sve što napravimo biti će zakonito, vidjeti ćemo?". Premijer vremena ima. Navodi da je Vlada svojedobno dala Uljaniku preko 700 milijuna kuna. Dobro, pozovite Upravu na odgovornost. Sve što možete napraviti, napravite i ne gubite vrijeme, u npr. Varaždinu, jer radnici nemaju plaću da bi s tim novcem kupovali hranu članovima svojih obitelji. Čak mogu razumjeti i prihvatiti obrazloženje ministra Z. Marića (Večernji list): "Činjenica da je država posebno angažirana samo oko giganata starih industrija kojima su na naplatu došle godine lošeg upravljanja govori sve što treba znati o viziji ljudi na njezinu čelu". Ipak, Hrvatska se s ovom vladom neće pomaknuti ni centimetra naprijed. Ali, moje misli su usmjerene prema radnicima Uljanika i 3. Maj. Njih je preko 6 tisuća, koliko je to članova obitelji bez novaca  za život. Usprkos pošteno obavljenim radnim zadaćama ti radnici nisu dobili svoju plaću. Strašno!

Vjerujem da svi mogu razabrati kako radnici Uljanika i nemaju onu snažnu potku radništva koja bi na ulici dala poruku premijeru da njihovi životi ne mogu biti vezani samo za nesposobnu Upravu ali i za odugovlačenje Vlade. Zapravo cijela nacija je razmrvljena/podijeljena i bez suosjećanja s radnicima Uljanika. Želim potkrijepiti svoje razmišljanje dokazima. Tako npr. ugledna psihologinja M. Krizmanić objašnjava: "Mislim da društvo kao naše, koje je ovako slojevito, razmrvljeno i nekompaktno, ne može dobiti jednu jedinstvenu dijagnozu. Mi danas nismo društvo koje se može definirati. Čitavi društveni slojevi različito gledaju i na prošlost, i na sadašnjost i na budućnost. Imam dojam da smo nekad bili društvo s većom kohezijom i da je bilo puno više identifikacije sa zajednicom. Danas se veći dio mladih uopće ne identificira s ovim društvom i samo gledaju kako će otići, i to baš oni najpametniji i najprodorniji, s najboljim crtama ličnosti. Oni nemaju kritičko mišljenje o ovom društvu, jer ih se to društvo ne tiče".

Još mi je nešto iz medija 'zaparalo' razum? Naime, nakon obrazloženja Kurikuralne reforme u javnosti se primjećuje kritika riječima nadbiskupa Đ. Hranića. Te njegove riječi citiram: “Funkcionalni pristup obrazovanju i vjera u mjerljivost takva obrazovnoga procesa, božanstvo je neoliberalnoga mita”. Nadbiskup Đ. Hranić nastavlja i kaže kako taj mit, premda stavlja učenika u središte procesa, ne postavlja pitanje o cilju i smislu njegova života, o tome komu on pripada te o svrsi njegovih nastojanja i rada. Dok suvremena škola želi stvoriti „kompetentnoga učenika", taj učenik kao da postaje nesposobnim „sve svoje povjerenje staviti u Boga te se svojim stvaralaštvom potvrđivati kao biće odnosa”.

Moj komentar tih poruka nadbiskupa Đ. Hranića je: Sjajno!!!

Vratimo se politici i gđi D. Orešković. D. Orešković javnosti pokušava objasniti da će se ipak angažirati u politici jer: " Oporba je iznevjerila ljude, premijer je vješt u obmanjivanju, predsjednica ne zaslužuje drugi mandat". 

Držim, da će njezina politička aktivnost i angažman dobro doći u hrvatskoj politici koja je oboljela stereotipima i od mediokritetstva. Istodobno, želim istaknuti da kriza u nas nije toliko u financijama koliko građani ne vjeruju državnim institucijama. Financijalno se naša država i može relativno brzo stabilizirati. Ali kada neko društvo zahvati građansko nepovjerenje, e' tada u demokratskim uvjetima mora doći do rekonstitucije hrvatskog društva i države, do izvanrednih izbora, pada vlade i vlasti.

prof. Nedeljko Bosanac 

Stavovi izraženi u ovom tekstu stavovi su autora, i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Republika.eu.