Gost komentator

MR. SC. MATO DUNKOVIĆ

Politička elita u hrvatskom društvu ima nekoliko osobina prema kojima se razlikuje od ostalih hrvatskih društvenih elita

"Vjerujem da će se u budućnosti klijentelizam, populizam, elitizam, svađe i sve loše stvari koje se događaju u životima hrvatskih ljudi kao: neimaština, bijeda, depresija, nesreća, strah, neplodnost, bolesti, a koje se s određenim razlogom pojavljuju u hrvatskom društvu – smanjiti a povećati želju da prijeđemo crtu gorčine i političke borbe što je vođena posljednjih godina i mjeseci u Hrvatskoj", kaže mr. sc. Mato Dunković u svojoj kolumni.

Piše: mr. sc. Mato Dunković

Svatko ima bliske i daleke interese a nesmotren čovjek je onaj kojemu je stalo do bliskih interesa, a ne brine za one udaljene. Ono što je nekom čovjeku u interesu da čini, ili da se ga okani, ne ovisi toliko o vanjskim okolnostima, koliko o tome kakav je čovjek. Ako želite znati što je zapravo interes svakoga čovjeka, morate poznavati narav njegovih svakidašnjih osjećaja i misli. Svatko ima dvije vrste interesa, interese do kojih mu je stalo i onih do kojih mu nije stalo. Svatko ima sebične i nesebične interese, a sebičan čovjek njeguje naviku da brine o prvima (sebičnim) a ne o onima drugima (nesebičnim).Budući da je takav kakav jest, zadovoljenje njegove težnje za dominiranjem i uživanjem u vlastitom žestokom temperamentu u njegovoj su percepciji veće dobro od onoga što bi mogao izvući iz užitka i ljubavi onih koji ovise o njemu. On ne uživa u njihovu uživanju i ne mari za njihovu ljubav. Općenito, čovjek koji voli druge ljude, svoju zemlju ili čovječanstvo, sretniji je od onoga koji to ne čini. Ljudi ne teže da se domognu moći samo zato jer ona može poslužiti ostvarivanju njihovih osobnih interesa, vrednota ili društvenih shvaćanja, nego i radi moći kao takve, radi emocionalnih i materijalnih nagrada, koje su neraskidivo povezane s njezinim posjedovanjem. Interes označava spoznajno polaganje pažnje, koju jedna osoba posvećuje prema jednoj stvari, objektu ili drugoj osobi. Što je veće zanimanje, to je jači interes za tu stvar. Politički interesi su organizirani interesi i dio su političkih zbivanja. Nailazimo ih svakodnevno u raznim oblicima i oni vrše značajan utjecaj na naše percepcije i političke stavove o različitim područjima politike.Međutim, nedopustivo je boriti se za moć i vlast samo zato da bi se tako došlo do užitaka što ih one donose.Iz izvora Wikipedijaisčitavamo:"Elitizam je naziv koji se koristi za ideologije, pokrete i praksu temeljenu na uvjerenju da odlučivanje, upravljanje ili vlast u nekom društvu, organizaciji ili državi mora biti ograničeno isključivo na pripadnike njegove elite, odnosno pojedince koji se od njenih "običnih" pripadnika ističu po porijeklu, materijalnom bogatstvu, obrazovanju, fizičkim ili mentalnim sposobnostima.Elitizam se opravdava tvrdnjom, da "običan narod" nema intelektualne ili moralne kvalitete, odnosno financijsku nezavisnost, koje bi mu omogućile da donosi odluke od općeg dobra, odnosno da se na njegovo rasuđivanje može utjecati potkupljivanjem kratkoročnim zadovoljavanjem potrebama ili podilaženjem predrasudama. Elitizam se često navodi kao suprotnost populizmu.Za ljudska društva kroz pisanu povijest karakteristično je, da su u pravilu bila elitistička, odnosno ustrojena kao autokracije i oligarhije, gdje je ograničen broj pojedinaca, najčešće iz redova vladajuće klase, imao institucionalni monopol političkog djelovanja. Elitizam s uvođenjem demokracije dobiva negativne konotacije, ali i nove oblike kao što je tehnokracija." 

Prema Klaiću Rječnik stranih riječi "elita franc. (elite od lat. eligere – izabrati) izabrani ljudi, odličnici, "cvijet", "krema" nekog društva, neke zajednice; elitan-tna,-tno – izabran, poizbor, odličan, otmjen, probran; elitizam-zma, - forsiranje tzv. "elitnih" krugova, tj. visokonobraženih ljudi pred manje naobraženima (u političkom životu), prid. elitistički." Prema izvoruWikipedija: "Elita (lat.eligere= birati, izabrano) je dio ljudi, društvenih skupina, ustanova ili društva koje zauzimaju istaknuta ili iznadprosječna mjesta.Društven izraz označava kategoriju osoba u sustavu ili podsustavu koje igraju značajne vodeće uloge, a zahvaljujući:individualnim svojstvima,obrazovanju,socijalnim položaju ..." Tako se pojmom elita opisuje najviše rukovodstvo društva, grupe ili profesije odabrano na temelju kriterija koji su ograničeni društvenim kontekstom i pretpostavljenim vrijednostima (moralnim, idejnim, političkim, interesnim, porijeklom, bogatstvom i sl.). Na temelju položaja, materijalnog statusa, vlasti, znanja ili utjecajne pozicije (u političkim institucijama, gospodarstvu, znanstvenim i obrazovnim ustanovama, vojsci, crkvi ili ostalim važnim organizacijama) članovi elite su povezani raznim interesima i obrascima ponašanja. Moć vladanja je koncentrirana u političkom tijelu ili dužnosti, a prenosi se s jedne političke struje na drugu putem otvorenih periodičnih natjecanja za dominaciju tj. izborima. Politička elita je skupina legitimno izabranih pojedinaca koji posjeduju političku vlast, moć za donošenje i provođenje obvezujućih odluka za sve članove zajednice, a u demokratskom političkom poretku na položaje dolazi isključivo temeljem izbornog uspjeha, pri čemu se glavni selekcijski procesi provode unutar političkih stranaka. U nju se ubrajaju pojedinci koji s obzirom na poziciju obnašaju visoke političke funkcije ili su na pozicije izabrani političkim odlukama. Ovdje moram navesti jednu činjenicu: oni koji upravljaju javnom vlašću i koji tu vlast vrše (ne opažamo da se vladina volja sprovodi u ime cijelog naroda), uvijek su samo manjina ispod koje stoji veliki broj ljudi koji nikada stvarno ne sudjeluju u vlasti, jedino što jest, trpe. Znači, unutar hrvatskog društva postoje dvije grupe građana; oni koji upravljaju i oni kojima se upravlja odnosno postoje oni "iznad" i oni "ispod". To je razlika između elita i mase.Poznato je da se svi oblici vladavina, onih "iznad", zasnivaju na prisili i strahu od kazne, na zakonima (koji zastarijevaju i uvijek se iznova moraju donositi) koji izvana uređuju ljudske odnose među ljudima, na bezuvjetnoj pokornosti podanika, onih "ispod", onima koji nad njima vladaju.R.Michelsshvaća elite na slijedeći način: prvo, svaka organizacija razvija svoju hijerarhiziranu birokratsku strukturu koja za posljedicu ima koncentraciju moći u rukama vođa i smanjenu ulogu običnih članova. Drugo, upravljanje je stvarnost suvremenog društva, a moć političkih vođa i njihova dominacija nad običnim članovima proizlazi iz većeg znanja i obrazovanja, kontrole nad kanalima komunikacije unutar organizacije i vještinama rukovođenja koje postepeno savladavaju. Treće, da su široke mase nesposobne za vođenje politike, jer su samo apstraktno suverene i nesposobne da vladaju same sobom, već se prepuštaju vodstvu koje ih onda oblikuje prema svojim interesima i ciljevima.

Charles Wright Mills (bio je američki sociolog a poznat je ponajviše zbog toga jer se posvetio proučavanju centara moći i njihove strukture u SAD u knjizi "Elita moći"-The Power Elite) političku elitu naziva elitom moći." ... Pod moćnim i utjecajnim ljudima podrazumijevamo, naravno, one koji su u mogućnosti da ostvaruju svoju volju čak i onda kada se drugi opiru. Prema tome, nitko ne može biti u pravom smislu moćan i utjecajan ako ne sudjeluje u upravljanju krupnim institucijama, jer su oni koje smatramo u pravom smislu moćnim zaista moćni tek preko ovih institucionalnih oruđa vlasti...Istina je da bi bilo prerano tvrditi da sva moć leži u takvim ustanovama, odnosno da se vrši preko takvih ustanova, ali je nesumnjivo točno da samo zahvaljujući takvim ustanovama i kroz takve ustanove moć može biti, u većoj ili manjoj mjeri, trajna i važna ... Elita na vlasti nije čvrsto usklađena, sastavljena je od osoba koje dijele iste osjećaje ..., prebivaju u visokim sferama, oni zauzimaju položaje, odatle, da tako kažemo, mogu gledati odozgo na svakodnevni svijet običnih ljudi i potresati ga svojim odlukama ... oni su stvarno u mogućnosti da donose odluke s kapitalnim posljedicama ...Položaji im dopuštaju da uživaju u prednostima koje samo rastu:poput bogatstva i moći, tako i ugled postaje nešto kumulativno: ukoliko ga više imate utoliko ste u mogućnosti da ga još i više steknete. Te iste vrijednosti: vlast, bogatstvo i prestiž također pokazuju tendenciju da se jedna u drugu transformiraju: bogatima je lakše nego siromašnima da steknu vlast, onima koji imaju određeni društveni status biti će lakše da steknu bogatstvo, nego što je to slučaj sa onima koji toga statusa nemaju..."

Politička elita u hrvatskom društvu ima nekoliko osobina prema kojima se razlikuje od ostalih hrvatskih društvenih elita. Najvažniji od njih je upravljanje općim dobrom, donošenjem i provođenjem opće obvezujućih odluka za sve članove unutar hrvatske države, te utjecaj na političke ishode i djelovanje političkih institucija.Politička elita može biti društveno zloćudna, ali u isti mah društveno bitna. O njoj treba donijeti sud, ali je nemoguće donijeti takav sud koji bi važio za svaku elitu. Moć političke elite smatra se opasnom, ali se opasnima za interese države smatra i slabo, loše vođena politika hrvatskog društva kao cjeline. Očito je da mnogo ovisi o točki gledišta, to jest o ne baš jednakom reagiranju onih čije se podčinjavanje želi postići. Reagiranje na elite ujedno predstavlja, i to u znatnoj mjeri, nasljeđe hrvatske prošlosti.Ništa nije tako korisno za hrvatske elite kao vjerovanje njihovih protivnika da su doista nešto postigli ako su održali kakav sastanak, organizirali kakav skup, održali kakav govor ili izdali kakav proglas. Nitko tko živi u hrvatskom demokratskom sustavu ne smije sumnjati u stvarnu djelotvornost organiziranog suprotstavljanja koncentriranoj moći hrvatske elite. Evo što o je tome kazao dana 26. svibnja 2018. godine na XVIII. Općem (izvještajnom) saboru Hrvatske demokratske zajednice Davor Ivo Steir," ...Borbom protiv klijentelizma borit ćemo se protiv populizma ... I zato se borbom protiv klijentelizma borimo protiv populizma i elitizma. Jer nismo ni ne smijemo biti ni populisti ni elitisti...". To nas dovodi do stare teme o klijentelizmu koji prigušuje razvoj u ortačkom kapitalizmu i u srž samog koncepta hrvatskog elitizma na temelju istaknutosti,gdje se provodi privilegirana dodjela poslova u javnom sektoru, mjesta u nadzornim odborima javnih poduzeća, alokacija čelnih mjesta na sveučilištima ili u sportskim ustanovama prema kriteriju podobnosti, a sve na temelju diskrecije stranačkog vodstva i njihovih lokalnih ekspozitura. Selektivna distribucija poticaja članovima stranke i pratećim elitama osigurava organizacijsku lojalnost. U tom pogledu demokracija u Hrvatskoj u većoj je mjeri podložna nastanku sustava stranačkog pokroviteljstva i elitizma. Danas se pod pojmom elita podrazumijevaju različita značenja, od opisivanja onoga što je najbolje do negativnog konteksta. Ponekad se na elitu misli kao na društveni sloj, ponekad na istraživanje manjinske skupine s vlastitim vrijednosnim sustavom i zakonitostima, a često je sinonim za vladajući sloj nekog društva. Podvojenost je u tome  što elita zapravo jest, odnosno da li pod njom podrazumijevamo izvrsnost ili istaknutost u nekom društvu. Niti u jednom društvu, pa niti u hrvatskom društvu nije moguće pronaći "čiste" definirane modele elite, već se one nadopunjavaju i nisu međusobno isključive (elite nosioce vrijednosti, elite utemeljene na učincima, elite po položaju, elite po moći i elite po funkciji). Važna korist od razlučivanja elita  je u tome što nam omogućava da shvatimo kako su razlike za koje smo dosada mislili da su razlike u vrsti zapravo samo – razlike u stupnju moći koje imaju pojedine elite u Hrvatskoj i u njihovom kombiniranju, u razmjerima suzdržavanja od upotrebe pojedinih moći. Prava stvarnost hrvatskih elita krije se pred očima javnosti. Međutim, ni jedan od oblika elite ne može se shvatiti ako se ne vide elementi od kojih su one sazdane. Česta zagrižljivost polemika u Hrvatskoj koje se vode o elitama može se razumjeti samo ako se potpuno shvati da se tu zapravo radi o moći.I na kraju, u općenitijem smislu riječi, potrebna nam je trajna spoznaja o tome što se sve krije iza naših svakodnevnih razgovora o elitama u Hrvatskoj i iza naših svakodnevnih susreta sa njima.

Vjerujem da će se u budućnosti klijentelizam, populizam, elitizam, svađe i sve loše stvari koje se događaju u životima hrvatskih ljudi kao: neimaština, bijeda, depresija, nesreća, strah, neplodnost, bolesti, a koje se s određenim razlogom pojavljuju u hrvatskom društvu – smanjiti a povećati želju da prijeđemo crtu gorčine i političke borbe što je vođena posljednjih  godina i mjeseci u Hrvatskoj. Lijepa naša domovina Hrvatska u budućnosti mora, a nadam se i da hoće, prevladati podijeljenosti i svakojake izme i sve loše stvari. Hrvatski građani imaju zajedničke nade, ciljeve i vrijednosti, što su znatno važniji od bilo kakvih političkih nesuglasica. Nije li lijepo tako misliti? Ja sam, izgleda, samo sanjar i putnik kroz vrijeme i prostor.Ali, sunce se rađa svaki dan i vraća sreću, mir i radost u svačije živote. "Vrijeme i vječnost, naslov je sjajne zbirke kolumni iz pera jednog od vodećih najuglednijih javnih intelektualaca u Hrvatskoj, također dobro poznatog i u mnogim dijelovima svijeta ... Predavao je na svim kontinentima u više od 80 zemalja svijeta". On piše: "Po naravi sam optimist pa sam tako u Novu godinu ušao s nadom da će nam u ovoj biti bolje nego u protekloj ...". Kada mi je jednoga dana pri našem susretu u Osijeku,drPeterKuzmič poklonio svoju  knjigu i na prvoj stranici  3. izdanja kolumni pod naslovom "Peter Kuzmič VRIJEME I VJEČNOST Etika, politika, religija" Osijek, 2009. godine, vlastoručno napisao posvetu koja glasi:"Mr. sc. Dunkoviću, vizionaru boljeg i pravednijeg svijeta- pax et bonum, PeterKuzmič" bilo mi je to veliko iznenađenjeali ujedno i veliko priznanje, velika čast i ponos, a njegove kolumne me danas nadahnjuju da i ja pišem skromne, ali malo duže kolumne, na moj specifičan i jednostavniji način. Znam ja pisati i kraće tekstove kolumne.

mr. sc. Mato Dunković