Vukovarsko-srijemska

DVORAC ELTZ

Otvoren stalni postav "Muzej Vukovara u progonstvu"

Otvaranjem stalnog postava "Muzej Vukovara u progonstvu" čija Zbirka sadrži oko 1700 umjetničkih dijela, u Gradskom muzeju Vukovar obilježena je u nedjelju 70. godišnjica otvaranja prvog stalnog postava i 20. godišnjica povratka u Vukovar nakon godina progonstva u Domovinskom ratu.

Nina Obuljen Koržinek   FOTO:Cropix
Piše: Media Servis

Stalni postav "Muzej Vukovara u progonstvu" otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a time je označen  i završetak prezentacije muzejskih zbirki Gradskog muzeja Vukovar u sklopu projekta Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe kojeg pod nazivom „Obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol“  provodi Ministarstvo kulture. Riječ je o stalnom postavu u Dvorcu Eltz čije su dvije faze realizirane tijekom 2013. i 2014. godine te stalnom postavu Zbirke Bauer, otvorenom 2017. godine.

"Ovo je veliki dan iz više razloga. U trenutku kada je Zbirka stvarana nastajala je kao iskaz velike solidarnosti umjetnika i svaka umjetnina koja je dana Zbirci dana je s vjerom u povratak u Vukovar. U širem smislu mi zapravo zaokružujemo projekt "Ilok-Vukovar-Vučedol" kojim su Vlada i Ministarstvo kulture pokazali kako vjeruju da i kultura i prezentacija, čuvanje i obnova kulturne baštine mogu pridonijeti povratku života i razvoju ovog dijela Hrvatske", rekla je Nina Obuljen Koržinek zahvalivši posebice nekadašnjem ministru kulture Boži Biškupiću, pomoćnici ministra kulture Branki Šulc i ravnateljici Gradskog muzeja Ružici Marić.

 Odgovarajući na upite novinara o sudbini u Domovinskom ratu nestalih umjetnina i njihovom povratu, ministrica Obuljen Koržinek je rekla kako je od oko 30.000 umjetnina nestalih tijekom Domovinskog rata dosad vraćeno oko 29.000.

"Dakle, ostalo je nešto više od 1000 umjetnina, a riječ je uglavnom o umjetninama koje pripadaju pravoslavnim crkvama i manastirima u Hrvatskoj i one se sukcesivno vraćaju. Kada je riječ o onome što je nestalo i nije evidentirano, više ne računamo na mogućnost povrata kroz modalitete međudržavne suradnje već su te umjetnine predmet istrage i potrage Interpola", rekla je. 

"Ovo je jedan doista, što se u narodu kaže, "šlag na tortu". Ovaj stalni postav svjedoči i o vjeri i želji Vukovaraca za povratkom u rodni grad", ocijenio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava dodajući kako će stalni postav "Muzej Vukovara u progonstvu" biti iznimno atraktivan sadržaj za sve buduće posjetitelje  Vukovara.

Formiranje muzejske zbirke vukovarskog Gradskog muzeja u progonstvu, u kojoj je danas oko 1700 umjetnina, inicirao je 1992.  tadašnji ministar kulture Božo Biškupić, a ideji su se pridružili brojni hrvatski umjetnici kao i umjetnici iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja, podsjetila je Branka Šulc, nekadašnja ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centra pri kojemu je djelovao Gradski muzej Vukovara u progonstvu. Kako je istaknula samo tijekom 1992. i 1993. godine prikupljeno više od 500 umjetnina hrvatskih umjetnika. 

Stalno otvorena za nove donacije, Zbirka "Muzej Vukovara u progonstvu" široj javnosti prvi je put predstavljena 4. veljače 1993. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu, kada je otvorena izložba "Prva donacija likovnih umjetnika Hrvatske za Muzej Vukovara u progonstvu", podsjetila je  Šulc.

Ravnateljica Gradskog muzeja Ružica Marić rekla je kako je Zbrika "Muzej Vukovara u progonstvu" nastajala kao izraz solidarnosti ljudi koji su se u to doba vezali uz Vukovar.  Podsjetila je kako je Gradski muzej Vukovar osnovan 1946. , a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine zahvaljujući prvoj donaciji osnivača Vukovarca Antuna Bauera. Do 1991. godine Muzej je imao četiri zasebna odjela u posebnim zgradama: Gradski muzej sa zavičajnim zbirkama u dvorcu Eltz, Zbirku Bauer i galeriju umjetnina koja je sadržavala najcjelovitiju zbirku moderne hrvatske umjetnosti, Memorijalni muzej posvećen nobelovcu Lavoslavu Ružički u njegovoj rodnoj kući i Muzej novije povijesti u Radničkom domu, rekla je Marić. Dodala je kako je obnovljeni Gradski muzej Vukovar s Dvorcem Eltz postao mjestom okupljanja svih naraštaja Vukovaraca.

 Po njezinim riječima, sve ono što danas nedostaje u zbirkama Gradskog muzeja Vukovara, a nestalo je tijekom agresije i okupacije u Domovinskom ratu vukovarski Gradski muzej ne može tražiti ni preko Interpola jer je s razaranjem Dvorca Eltz uništena i dokumentacija vezana uz te umjetnine.