Događanja

PODIZANJE SVIJESTI GRAĐANA

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj tradicionalno se obilježava 22. svibnja, a u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu kako je Hrvatska po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u Europi.

Ilustracija   FOTO:pixabay
Piše: HINA

 Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti biološke raznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na njezino očuvanje. Očuvanje biološke raznolikosti temeljno je međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajednička obaveza čovječanstva, ističu. 

Republika Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem biološke raznolikosti i unapređenjem zaštite prirode, kada je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, istaknuli su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

U Ministarstvu naglašavaju kako je Hrvatska po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u Europi. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta čiji se broj kreće između 50 i 100 tisuća.

Krajobrazna i biološka raznolikost Hrvatske ogleda se i u činjenici da je trećina našeg teritorija dio ekološke mreže Natura 2000 te u 408 zaštićenih područja od kojih su najljepša i najvrjednija zaštićena u osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode.

"Prirodni resursi u koje spada i iznimna biološka raznolikost ključni su za dugoročni održivi razvoj Hrvatske zbog čega se kontinuirano ulažu napori u njezino očuvanje. To je nužno radi opstanka svih vrsta koje ovdje obitavaju, ali i zbog zdravog okoliša za čovjeka. Naime, nestankom biljnih i životinjskih vrsta trajno se umanjuje biološka raznolikost i stabilnost, odnosno održivost ekoloških sustava čije posljedice na kraju osjeća i sam čovjek kao dio sveukupne biološke raznolikosti", poručili su u izjavi za Hinu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

U Ministarstvu ističu kako su kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija" osigurali financijsku alokaciju od preko 900 milijuna kuna EU sredstava za projekte koji doprinose očuvanju biološke raznolikosti, odnosno aktivnostima koje doprinose uspostavi okvira upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000. Također, uspostavi sustava praćenja biološke raznolikosti, istraživanja morskih staništa pod nacionalnom jurisdikcijom, uklanjanjem pritisaka na prirodu, prvenstveno kontrole invazivnih stranih vrsta, te razminiranja i obnove staništa, poglavito šuma u Natura 2000 područjima. Uz potporu Ministarstva, javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode uspješno su prijavile 20 projekata unaprjeđenja posjetiteljske infrastrukture s ciljem edukacije javnosti o važnosti očuvanja bioraznolikosti. "Riječ je o projektima vrijednima oko 650 milijuna kuna EU bespovratnih sredstava", istaknuli su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. 

WWF: Svake dvije minute ugiba jedan dupin ili kit

U povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) je objavila Izvješće izrađeno u suradnji s Konvencijom o migracijskim vrstama, koje otkriva velike izazove s ​​kojima se bore znanstvenici i stručnjaci kako bi smanjili prilov i zajamčili opstanak dupina i kitova. Izvješće ističe potrebu za povećanjem pritiska javnosti na donositelje odluka i ribarsku industriju, da zaštite dupine i kitove za naraštaje koji dolaze, ističu u WWF-u.

Kažu kako su zbog velikog prilova u ribarstvima diljem svijeta, ugrožene "najpopularnije" morske vrste.

"Dupini i kitovi fascinantne su životinje koje neprestano pobuđuju maštu ljudi, čemu svjedoči sve veći broj turista koji dolaze na more s ciljem promatranja tih veličanstvenih stvorenja. Oni su među najinteligentnijim životinjama na našem planetu i imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja morskih ekosustava, a time i ljudskog zdravlja. Unatoč tome, zbog velikog prilova u ribarstvima diljem svijeta, svake dvije minute strada dupin ili kit", ističu u WWF-u.

Naglašavaju kako dupini i kitovi imaju snažan utjecaj na ekosustave u kojima žive, pa bi značajnije smanjenje njihove brojnosti moglo imati katastrofalne učinke na te ekosustave. Kitovi su vršni predatori, pa su ekološki značajni jer pohranjuju i prenose hranjive tvari (posebno ugljik i dušik) te energiju unutar i između ekosustava.

"Svake godine se više od 300.000 dupina i kitova zapetlja i utopi u ribolovnim alatima kao što su mreže stajaćice. Samo u Peruu zbog zapetljavanja u ribarsku opremu i mreže godišnje strada između 15.000 i 20.000 dupina i kitova".

U WWF-u smatraju kako je napuštanje neodrživih ribolovnih praksa te usvajanje novih djelotvornijih mjera i tehnoloških rješenja jedina garancija smanjenja prilova. Kažu da prema Izvještaju, najnaprednija rješenja uključuju razvoj alternativne opreme za postojeće metode ribolova kao što su mreže stajaćice, te učinkovito upravljanje morskim zaštićenim područjima što uključuje prostorna i vremenska ograničenja ribolovnih aktivnosti.

"Izvješće potvrđuje da već postoji nekoliko metoda i tehnologija s potencijalom za značajno smanjenje prilova kitova i dupina čiji je značaj za biološku raznolikost nemjerljiv. Nadamo se da će Izvješće ukazati na to goruće pitanje i potaknuti državne čelnike i relevantne osobe koje upravljaju ribarstvima diljem svijeta da što prije usvoje nove metode i tehnologije. Nemamo vremena za gubljenje", poručio je stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adria Patrik Krstinić. 

U WWF-u kažu kako postoje i pozitivni primjeri, poput SAD-a koje su odlučno krenule u sprječavanje prilova dupina i kitova. Novi američki Zakon o zaštiti morskih sisavaca (MMPA) obvezuje svaku državu koja izvozi ribu u SAD da svoje propise o zaštiti morskih sisavaca uskladi s onima u SAD-u, posebice mjere redukcije prilova. Budući da je SAD jedan od najvećih svjetskih tržišta za uvoz ribe, novo pravilo moglo bi pozitivno utjecati na standarde ribolova u glavnim izvoznim zemljama, uključujući Kanadu, Čile, Kinu, Japan i Meksiko, kažu u WWF-u. 

"Iako se na prvi pogled čini da su 'obični' građani nemoćni po pitanju smanjenja prilova, to nije tako. Naime, odabirom održivih proizvoda iz ribarstva doprinosi se oporavku mnogih ribljih stokova i zaštiti morskih sisavaca, poput dupina i kitova. WWF već četvrtu godinu provodi projekt pod nazivom 'Fish Forward', cilj kojega je educirati kupce kako birati održive proizvode iz ribarstva, uz jednostavan on line vodič www.kojuribukupiti.org", poručuju iz WWF-a. 

Piše: Marina Bujan

(Hina) xbma ybdj