EU

HAAG

Karadžić traži oslobađajuću presudu, tužiteljstvo doživotni zatvor

Osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu priznao je da su u Srebrenici počinjeni zločini nad Bošnjacima. Tvrdi da o njima nije znao ništa te da za njih, kao niti bilo koji drugi zločin u BiH ne snosi nikakvu odgovornost. U žalbenom postupku iznio je svoje stare teze da je bio isključivo zagovornik mira i protivnik rata. Karadžić traži oslobođenje od svih krivnji, dok tužiteljstvo traži da ga se proglasi krivim za genocid te ustrajava na kazni doživotnog zatvora.

Ilustracija   FOTO:pixabay
Piše: Media Servis

 Sudac Theodor Meron pravomoćnu presudu izreći će mu u prosincu.

"Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove, u sastavu predsjedavajući sudac Theodor Meron, sudac William Hussein Sekule, sudac Vagn Prüsse Joensen, sudac José Ricardo de Prada Solaesa i sudac Graciela Susana Gatti Santana, saslušalo je jučer i danas usmene argumente u vezi sa žalbama koje su g. Radovan Karadžić i tužiteljstvo podnijeli na presudu Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) od 24. ožujka 2016.

Pretresno vijeće je g. Karadžića, jednog od članova osnivača Srpske demokratske stranke i, od 17. prosinca 1992., predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, osudilo za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, te mu izreklo kaznu zatvora od 40 godina. Konkretno, Pretresno vijeće je zaključilo da g. Karadžić snosi individualnu krivičnu odgovornost na osnovu sudjelovanja u udruženim zločinačkim poduhvatima čiji je cilj bilo: (i) trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija na koje su Srbi polagali pravo u općinama širom Bosne i Hercegovine, u periodu od listopada 1991. do 30. prosinca 1995.; (ii) širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja od kraja svibnja 1992. do listopada 1995.; (iii) eliminiranje bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995.; i (iv) uzimanje osoblja UN-a za taoce, od 25. svibnja do 18. lipnja 1995., kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od izvođenja zračnih napada po vojnim ciljevima bosanskih Srba. Pretresno vijeće je također zaključilo da se g. Karadžić kao nadređeni može smatrati odgovornim za izvjesne zločine koje su njegovi podređeni počinili u Srebrenici 1995. godine.

​Dobivši od Žalbenog vijeća odobrenje da na pretresu iznesu argumente u vezi s određenim žalbenim osnovama, g. Karadžić i njegovi branitelji iznijeli su tvrdnje da je Pretresno vijeće prekršilo njegovo pravo na pravično suđenje i napravilo grešku u primjeni prava i utvrđivanju činjenica time što ga je osudilo i izreklo mu kaznu. Tim g. Karadžića zatražio je da se ponište osuđujuće presude koje su mu izrečene, ili, alternativno, da se naloži novo suđenje ili skraćenje kazne. Iznoseći argumente u vezi sa svojom žalbom, tužiteljstvo je tvrdilo da je Pretresno vijeće pogriješilo jer nije zaključilo da je Karadžić dijelio namjeru da se počine svi zločini koji su počinjeni u vezi sa trajnim uklanjanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija na koje su Srbi polagali pravo u općinama širom Bosne i Hercegovine, u periodu od listopada 1991. do 30. studenog 1995., kao i zato što ga po tom osnovu nije osudilo za genocid. Tužiteljstvo je također iznijelo tvrdnju da je Pretresno vijeće zloupotrijebilo svoja diskrecijska ovlaštenja time što mu je izreklo kaznu zatvora od samo 40 godina, umjesto doživotnu kaznu zatvora.

Žalbeni pretres u ovom predmetu održan je u roku ranijem od predviđenog, tj. dosta prije kraja drugog tromjesečja 2018. Na kraju pretresa predsjedavajući sudac je poručio da će Žalbeno vijeće svoju presudu izreći u dogledno vrijeme", priopćili su iz Žalbenog vijeća Mehanizma za međunarodne kaznene sudove.