Gost komentator

MR. SC. MATO DUNKOVIĆ

Potrebno nam je buđenje iz dugog sna i prestanak navike da ''gledamo samo svoja posla''

Ako dopustimo da se nasilništvo i diskriminacija ukorijeni i cvjeta u našem hrvatskom društvu, na kraju ćemo imati još više straha, naučene bespomoćnosti, ugnjetavanja i patnje. Nadamo se da će netko drugi naći rješenje, a rješenje je u spoznaji da smo mi taj "netko drugi". Potrebno nam je buđenje iz dugog sna i prestanak navike da "gledamo samo svoja posla", kaže među ostalim mr. sc. Mato Dunković.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: mr. sc. Mato Dunković

Živimo u doba "...kada vam ponavljaju da se morate bojati drugoga, da su drugi vaši neprijatelji i da to uzrokuje vaše probleme; naprotiv, drugi je rješenje vaših problema, drugi je ono što ostaje, on pokazuje put ...rekao je redatelj Guillermo del Toro primajući zlatne kipiće na pozornici Dolby Theatrea u Los Angelesu, gdje su mu dodijeljene četiri nagrade "Oscar" za film "The Shape of Water"(Oblik vode) koji je proglašen za najbolji film, režiju, scenografiju i uključujući i onaj za najboljeg redatelja, jubilarne 90-te dodjele nagrada Američke akademije filmskih umjetnosti i znanosti. Ovaj meksikanski film poručuje "prigrli drugoga", i predstavlja priču o ljubavi nijeme žene i neobičnog stvorenja Vodozemnog Čovjeka. Žena zaposlena u vladinom laboratoriju maksimalne sigurnosti, žudi s nekim stvoriti odnos. Svaki ljudski odnos uključuje neku vlastitu pravednost, vlastitu normu: poštovati tu normu znači, kad s nekim dođemo u dodir, svaki put primijeniti baš onu nijansu postupka koja je za njega prikladna i koja neće biti zadana samo izvana – njegovim položajem u društvu, gestama što ih on pokazuje – već i nečim dubljim: samim njegovim bićem, njegovim darovima i potrebama. Vrlo često, naši građani imaju nepotpuni pregled o vrstama i oblicima odnosa, moći, nasilništva i odstupanja od opće prihvaćenih pravila društvenog ponašanja i/ili ponašanja "prigrli drugoga". Manje tehnološki i informatičko obrazovani odrasli ljudi možda nisu dovoljno upoznati s realnostima novih tipova nasilništva i nasilnika. 

VRSTE NASILJA

Nasilje može biti: a) fizičko nasilje - namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda, b) emocionalno ili psihičko nasilje - najčešće verbalni (može biti i neverbalni) oblik nanošenja ozljeda nečijoj psihi, te koje kod žrtve može prouzročiti povredu dostojanstva ili uznemirenost, c) seksualno nasilje - specifičan oblik fizičkog nasilja, čine ga neželjeni seksualni kontakti i d) strukturalno nasilje – neodgovarajuće ili ne-postojeće akcije državne vlasti (zakonodavne, izvršne i sudbene) putem svojih zakona i hrvatskog društva (političke stranke i/ili partije, razne interesne grupe i mediji) putem svojih pravila.

Nasilje preko interneta - cyberbullying - opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. To je jedan od novijih oblika među-vršnjačkog nasilja i oblika omalovažavanja koje se širi preko interneta, odnosno društvenih mreža i/ili prijenosom uživo preko pametnih telefona ili društvenih mreža također i putem objavljivanja neprikladnih slika ili video-zapisa, slanja poruka agresivnog sadržaja. Cyberbullying može biti otvoreno ili tajno izveden. Cyberbullying koristi tehnologiju i uređaje poput društvenih medija, privatnih web stranica ili mobilnih telefona kako bi namjerno ciljala nekoga. Negativni postovi na društvenim medijima i izravni kontakt putem tekstualnih poruka dva su od najčešćih oblika elektroničkog zlostavljanja.

Kibernetsko nasilje, sa kojim ćemo biti suočeni u budućnosti, će putem umjetne inteligencije omogućiti sofisticiranije kibernetske i fizičke napade na pojedince, skupine i institucije. Umjetna će inteligencija promijeniti rizik za građane, organizacije i države. Očekuju nas inovativni kibernetski napadi i kriminal u kojima će se koristiti automatizirano hakiranje, slaganje govora i ciljanih e-mailova na temelju osobnih informacija dostupnih na društvenim mrežama, detaljne političke analize, ciljana propaganda i lažne videosnimke. Sve to će imati takve razmjere da će omogućiti povrede privatnosti i prijetit će radikalnim prelijevanjem moći između pojedinaca, korporacija i država. Korištenjem internetskih botova upravljat će se svime, od izbora do novinskih tema i društvenih mreža. Zato pripremimo se za susret sa novom umjetnom inteligencijom u bliskoj budućnosti pomoću koje dolaze opasnosti hakiranja, nadziranja, profiliranja i represije uz kršenje prava privatnosti.

Nasilje u medijima – svaka čast velikoj većini, ali pojedini društveni mediji primjerice: televizije, filmovi, novine, elektronski mediji, društvene mreže, razni portali ali i marginalne osobe - pojedinci vrlo često temu koje se dohvate, (koristeći se manipulativnim taktikama, tračevima, tabuima, zlom etikom, političkim cinizmom, morbidnošću i/ili napadnim medijskim senzacionalizmom, korištenjem nebuloznim i/ili nerazumljivim, zamagljenim, tmurnim, maglovitim, nejasnim, mutnim riječima) većinom pretvaraju u skandal(bruka, sramota, sablazan, uzbuna koju izaziva sramotan čin, zgražanje, smutnja, ogorčenje, negodovanje, ljutnja, srdžba, galama, vika, smetnja, nered),aferu (neugodan, nezgodan događaj, spor, sukob, događaj koji izaziva neugodno uzbuđenje, lopovski pothvat, nečastan, protuzakonit posao), stravu, užas, nesretnike, lažne podatke, neprovjerene i lažne statističke brojeve, spinove, neistine, zlonamjernosti, nevjerojatne neutemeljene optužbe, širenje lažnih vijesti i mržnje i ostalo.

Lažne vijesti i lažne priče se znatno brže i dalje šire nego istinite u svim kategorijama informacija jer su začudnije i privlače više pozornosti kao i senzacionalistički naslovi ali i iz razloga što lažne vijesti više iznenađuju jer su protivne očekivanjima ljudi. Ako netko izmisli glasinu koja je protivna onome što ljudi očekuju, vjerojatnije je da će biti proslijeđena. Tako imamo primjer da je 70% (posto) veća vjerojatnost da će se među korisnicima društvene mreže Twitter dijeliti lažne vijesti i širiti brže i dalje nego istinite. Tu neravnotežu u većoj mjeri stvaraju ljudi nego takozvani "botovi", računalni programi za komunikaciju na internetskim servisima, dakle, zato veću krivnju pripisujemo ljudima nego "botovima" za širenje lažnih vijesti. Iz tih razloga moramo tražiti put i načine da se pomogne ljudima da manje dijele lažne vijesti. Širenje lažnih vijesti služi postizanju određenih ciljeva, utječe na politička djelovanja i odluke te služi ekonomskim interesima ali koje dovode i do širenja arogancije (drskosti, osornosti, oholosti, nadutosti, naprasnosti, obijesnosti) i mržnje.

Mržnja narušava moralne zakone u ljudskom duhu i vodi do duhovne pogibije; razvrat, povrh toga, narušava zakone i u samome prirodnom životu, te potiče podjele i neslogu u hrvatskom društvu. Mržnja je ljudski osjećaj jake antipatije. Temelji se na svojstvu intenzivnih negativnih osjećaja, i općenito se smatra da je mržnja najjači oblik odbojnosti, prijezira i nenaklonosti. Uzroci mržnje često mogu biti sebičnost, zavist, povreda osobe, ljubomora ili neuzvraćena ljubav. Ona je uvijek rezultat dubokog poniženja, ozljede ili bolne situacije, kojoj je čovjek bespomoćno izložen i koju vlastitim naporima nije u stanju promijeniti. Nemojmo prihvatiti, da je naša providnost, da smo ušli u svijet post-istine, gdje se čini da pobjeđuje laž, neuspjeh i osuda, iz kojeg nećemo izaći. Istina je ono što je sržno, temeljito, ona je neopoziva, ona ostaje dovijeka. Ljudi istine jesu ljudi povjerenja. Istina označuje ponašanje pravednih, u cjelini, s onim što je dobro i pravo, s pravom i pravdom. Zato trebamo vjerovati i raditi na mogućem i izvjesnom obratu, otvaranju puta vrline spoznaje o vjernosti istine (istinit = ne-skriven), napredovanja prema istini, svjetlosti i izvoru života koji je nešto dragocjeno, sveto i predstavlja jedinstvenu sreću na svijetu. Društvene mreže čine premalo kako bi spriječili širenje lažnih vijesti.

Posebice se zgražamo na komunikacijsko nasilje - na neke web-stranice koje su ispunjene najpodlijom, najotrovnijom retorikom i zaprepašteni smo gnjusnim činom vulgarne (prostačke, niske, nepristojne, neodgojene, grube) neviđeno bezobrazne, odvratne i grozno pogrdne, međusobne komunikacije među sudionicima na različitim komunikacijskim mrežama, u vidu raznih komentara, pitanja i odgovora, koje predstavlja specijalno nasilje nad građanima u hrvatskom društvu. Zgrožen sam i ja i ne mogu vjerovati da još postoji takav način komunikacije te da se ljudi međusobno tako odnose i ophode jedan prema drugome. Takva komunikacija je uistinu nedopustiva. Ti i takvi ljudi idu dalje i tonu sve dublje i dublje u bezdan svakojakih gadosti i razvrata. Takva komunikacija dostupna je i našoj djeci, koja to i čitaju. Pitamo se samo: tko su ti i takvi ljudi koji to pišu i međusobno tako komuniciraju i zašto to čine? To su ljudi koji odašilju negativnu energiju stalno - ljudi za izbjegavanje. Samo bi se s nekime svađali, ostavljaju nepristojne komentare, objavljuju teme uz koje opet mogu izražavati svoju negativnost itd. Oni uvijek žele ostavljati dojam nekog pametnog, pametnijeg od drugih - pa objavljuju ono za što misle da ostavlja takav dojam o njima. Očekuju lajkove, ali neće lajkati tuđe objave. Oni dopuštaju drugima da vide svaki djelić njihovog života, a sve samo da bi imali više lajkova jer sa svakim lajkom se osjećaju više prihvaćenim, više ispunjenim i važnije. Uvjereni su da su iz nekog razloga važniji od drugih. Oni su zapravo arogantni i jadni jer ne shvaćaju da je takvo ponašanje zapravo ograničeno, a to znači znači kojemu su postavljene granice, koji se ne može prostirati ili umnažati preko granice, mjere, broja itd. i/ili (pejorativno) kojemu su duh i način mišljenja uski, suženi; uskih vidika."... Nisam mogao dopustiti nekakvom bezočnom trolu da ostavi nemoderirane uvrede na račun te djece koje bi mogli pročitati njihovi roditelji ...", i "... Savjet koji želim dati komentatorima, ako iz zanima što moderatori vole vidjeti, jednostavan je. Budite pristojni i civilizirani. Ljubazno prihvatite da ste možda u krivu i da su drugi ponekad u krivu. Ako želite komentirati, neka bude smisleno ...", piše u svome članku Alan Taylor glavni urednik Atlantica zadužen za foto-sekciju.

Postoji još mnogo vrsta i oblika nasilja i prinuda ali još više i nasilnika, evo samo nekih: nasilništvo u obitelji - jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, prekršaj i kazneno djelo, ujedno i javnozdravstveni problem, a najčešće žrtve u obitelji su žene, što uključuje i djecu, oni proživljavaju psihičko, fizičko i seksualno nasilje, ubojstva i samoubojstva kao najteži oblik nasilja, nasilništvo na poslu, nasilništvo u školi, vozačko nasilje, nasilje na javnim mjestima - ulica, parkovi, trgovi, šetališta…, nasilje na športskim utakmicama - navijačko nasilje…, nasilje u kafićima - droga, alkohol, tuča, seks, pornografija…,nasilje nad osobama s invaliditetomzanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje,nasilje nad starim i nemoćnim osobama - zanemarivanje njihovih potreba, nasilje zbog povlastica i nepravdi, ekonomsko nasiljekao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci itd.

POTREBNO NAM JE BUĐENJE

Ako dopustimo da se nasilništvo i diskriminacija ukorijeni i cvjeta u našem hrvatskom društvu, na kraju ćemo imati još više straha, naučene bespomoćnosti, ugnjetavanja i patnje. Nadamo se da će netko drugi naći rješenje, a rješenje je u spoznaji da smo mi taj "netko drugi". Potrebno nam je buđenje iz dugog sna i prestanak navike da "gledamo samo svoja posla". Potrebno je pomagati i štititi druge kako bi ojačali našu međusobnu povezanost i uvjerenje da si imamo što dati i da, na koncu, uopće nismo nemoćni. Da bismo našli rješenje, moramo se najprije sami probuditi, a onda probuditi i ostale. Nasilje i diskriminacija nije samo moralni zločin pojedinaca, nego i društvena nepravda, jer je sustavna društvena praksa koja je određena pravilima i društvenim okolnostima i koja je često unaprijed smišljena. Ne možemo dopustiti da svatko čini što hoće!

I da se prisjetimo, iza nas je jubilarna 90. dodjela Oscara. Ove godine domaćin najglamuroznije noći u Hollywoodu bio je komičar Jimmy Kimmel koji je svečanu dodjelu započeo monologom u kojem se dotakao seksualnog uznemiravanja u Hollywoodu govoreći o jednom od "najdražih i najcjenjenijih ljudi u Hollywoodu" – Oscaru." I postoji dobar razlog zbog čega je baš to on. Drži ruke gdje treba, nikada ne govori ružne riječi i što je najvažnije uopće nema . . . . . . On je doslovno kip ograničenja, a to je vrsta muškaraca koji su nam potrebni u ovom gradu", kazao je u svom stilu Kimmel.

mr. sc. Mato Dunković