Gost komentator

TJEDNI OSVRT

Nikako s dna zemalja Europske unije

Iako smo već po tko zna koji put pisali kako su hrvatskim političarima puna usta reformi, od kojih se do sada vrlo malo ostvarilo, ne čudi da je svaka vlada od ulaska Hrvatske u Europsku uniju dobivala samo kritike i pitanje iz Bruxellesa - pa gdje su vam te reforme?

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Damir Gregorović

Iz Europske komisije pljuska je Vladi stigla i u srijedu zbog jako slabog gospodarskog napredovanja. Zlokobno zvuči upozorenje: “Niste proveli što ste obećali i ugrozili ste rast gospodarstva”. I nema tu prevelikog politiziranja, jer sedam glavnih primjedbi mogu potvrditi i svi u državi. A one se odnose na stalno odgađanje reformi koje je sama Hrvatska najavila, zatim nema reforme mirovinskog sustava, kao ni javne administracije. Prigovara se i zbog neuvođenja poreza na nekretnine, kao i pada nezaposlenosti, ali ne zbog promjena nego zbog vanjskih okolnosti. Tu je još i neefikasno vođenje javnih poduzeća, a o korupciji koja se nimalo ne smanjuje, da se i ne govori.

Sve u svemu, Hrvatska je, i to najlošija, jedna od tri članice, uz Italiju i Cipar, koja i dalje ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže. I nitko da se postidi zbog činjenice da su nas umnogome već “prešišale” i članice EU-a poput Bugarske, Rumunjske, Slovačke...

Nažalost, Hrvatska je zapravo na dnu, naš gospodarski rast manji je od tri posto i ovisi o Europskoj uniji. Osobna potrošnja se smanjila, nema reformi, i mi ćemo stagnirati ako se te reforme ne provedu. Zaostali smo čak i tamo gdje su napravljeni djelomični pomaci kao što je socijalna skrb. Naime, država još uvijek za neke korisnike daje tolika socijalna davanja da im je bolje biti na socijalnoj skrbi nego tražiti posao.

I po pitanju prodaje državnih poduzeća država je napravila jako malo. Ne zna što bi s tvrtkama gdje je udjel državnog vlasništva manji od 25 posto. Komisija upozorava i kako su mirovine branitelja povećane, a država nije napravila ništa da ih uključi u tržište rada. Brojni branitelji u dobi od 40 ili 50 godina, mogli bi nešto dati tržištu rada, a ne da opterećuju mirovinski sustav.

Turizam pak čini 20 posto BDP-a. To je možda dobro, ali Komisija upozorava da dugoročno ne bi bilo dobro da ovisimo samo o njemu. Nažalost, hrvatsko gospodarstvo i zaposlenost ovise o sunčanim danima. Kad ima više sunca, ima i više zaposlenih, te je u tom slučaju turistička sezona bolja. Itd... A ako se ovako nastavi i sljedeće godine, ne piše nam se dobro, i bit će jako gadno, slaže se i većina domaćih ekonomskih analitičara.