Gospodarstvo

GUVERNER UMIRUJE JAVNOST

Vujčić: Nema opasnosti da će plaće uvođenjem eura biti manje

Kada će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura pitali smo ovotjednog gosta Media servisa, guvernera HNB-a Borisa Vujčića. S njim je razgovarala Željka Gulan.

Ilustracija   FOTO:Cropix
Piše: Media Servis

Vlada i HNB predstavili su krajem listopada strategiju uvođenja eura i poručili da je Hrvatskoj u interesu započeti proces uvođenja eura te da će time ostvariti značajne i trajne koristi, znatno veće od troškova.

Guverner Boris Vujčić za Media servis kaže kako građani i poduzetnici mogu očekivati pad kamatnih stopa zbog uklanjanja tečajnog rizika koji postoji. Vidjet će i manje transakcijske troškove, imati će niže troškove platnog prometa. Također regulatorni troškovi HNB-a će se smanjiti, a gospodarstvo će doživjeti i veći interes stranih investitora jer će nestati rizik gubitka kod pretvaranja eura u kune.

"Ako vi želite uložiti u Hrvatsku 100 milijuna eura, poduzetnik ste, strani, ono što je uvijek opasnost jest da nakon što to uložite u Hrvatsku, kuna opet ne deprecira 10 posto, vi ste odmah izgubili 10 milijuna eura. Zašto? Zato što ste svoje eure pretvorili u kune i sad te kune u eurima vrijede 10 posto manje. I vaša investicija se više ne isplati. Znači, kad nestane taj rizik, bit će veća voljnost investitora da investiraju u Hrvatsku", rekao je Vujčić za Media servis.

A hoće li građani zbog ulaska u eurozonu imati 10 posto manje plaće, pitali smo guvernera?

"Neće, vrijedit će potpuno isto kao i danas, tu nema opasnosti", rekao je guverner.

No građani se boje kako će uvođenjem eura porasti i cijene. Vujčić kaže kako je to jedan mit koji se proširio i da to također ne stoji.

"Zato jer sva statistika pokazuje da su prosječno cijene rasle 0,23 posto u zemljama koje su uvele euro, u prvoj godini nakon uvođenja eura. Znači da, rasle su, ali taj porast je recimo da ste imali inflaciju 0,4 zbog uvođenja eura ste imali 0,6 u toj godini", objašnjava Vujčić.

Ipak i taj mali postotak u Hrvatskoj će značiti još više cijene hrane jer je ionako skuplja u odnosu na zemlje u Europskoj uniji. Vujčić kaže da to jest točno, ali da skuplja hrana neće biti zbog uvođenja eura već da treba riješiti druge mehanizme kojima će cijena hrane biti manja.

"Prošle godine smo isto tako imali, u biti, najviše porast cijena hrane. Ako usporedite cijene hrane u Hrvatskoj s usporedivim zemljama u regiji ili u centralno-istočnim europskim zemljama, one su kod nas više. Međutim, to je posljedica nečega drugoga, poljoprivredne politike dugogodišnje, a nikako valute", kaže Vujčić.

Kad je riječ o datumu uvođenja eura, Vujčić kaže kako se s njim ne licitira i kako je to sada teško reći. Slijedi nam tek ulazak u tečajni mehanizam, u kojem država članica provodi minimalno dvije godine, a neke i dulje. Guverner kaže kako u tečajni mehanizam sigurno nećemo ući ove godine pa se, kad se crta podvuče, s velikom vjerojatnošću može reći da Hrvatska prije 2022. pa čak i 2023. neće vidjeti euro kao valutu plaćanja.