Društvo

U HRVATSKOJ OKO 40 TISUĆA BOLESNIKA

Međunarodni dan epilepsije: Još uvijek prisutna stigmatizacija oboljelih

U Hrvatskoj je danas oko 40.000 osoba koje boluju od epilepsije, najčešće kronične neurološke bolesti koja uglavnom pogađa djecu i osobe mlađe životne dobi, no epilepsija se može uspješno liječiti i nema razloga za još uvijek prisutnu stigmatizaciju oboljelih, rečeno je u ponedjeljak na tribini u povodu Međunarodnog dana epilepsije, koji se obilježava 12. veljače.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Hina

Bolest se očituje epileptičkim napadima u čijoj je podlozi poremećaj funkcije mozga. No, epilepsija je ujedno jedina kronična neurološka bolest koja se danas može izliječiti, poglavito ako se na vrijeme prepozna i započne adekvatno liječenje.

Epilepsiju, rečeno je, ne predstavljaju samo napadi s gubitkom svijesti, padom na tlo i trzajima udova, već i čitav niz različitih drugih simptoma, poput gastroenteroloških, kardioloških, osjetnih, motoričkih i sl, pri čemu bolesnik može ostati pri punoj svijesti pa se rijetko ili prekasno posumnja na epilepsiju.

"Cilj je tribine ukazati da se bolest može vrlo dobro liječiti i da skinemo stigmu s bolesnika s epilepsijom jer, ako su od epilepsije bolovali Napoleon, Aristotel, Sokrat, Agatha Christi i cijeli niz povijesnih ličnosti, ne vidim razloga zašto bi naši bolesnici bili sprečavani da potpuno normalno žive svoj život i ostvare svoje profesionalne, društvene i socijalne potrebe", rekao je Silvio Bašić, predsjednik Hrvatske lige protiv epilepsije i pročelnik Zavoda za neurologiju KB-a Dubrava.

"Epilepsija je jedina kronična neurološka bolesti koja se može izliječiti, tako da bolesnik više ne mora uzimati terapiju niti ima napade. Velika većina bolesnika, odnosno njih 80 posto, može se kvalitetno liječiti, neovisno radi li se o lijekovima ili kirurškim putem", kazao je Bašić.

Kandidate za kirurško liječenje treba tražiti među bolesnicima koji ne reagiraju na lijekove, a takvih je između 20 i 30 posto. Kod 10-15 posto takvih bolesnika primjenjuju se razne metode kirurškog liječenja, od klasičnih metoda do suvremenih minimalno invazivnih postupaka, poput implantacije stimulatora živca vagusa.

Predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju Ana Sruk rekla je da žele poboljšati kvalitetu života osoba s epilepsijom koje su često stigmatizirane zbog neznanja i predrasuda koje vladaju u društvu.

"Postoje kriva uvjerenja da je to duševna ili zarazna bolest i da oboljeli ne mogu ravnopravno sudjelovati u društvenim obvezama, normalno se školovati i raditi. To su predrasude s kojima se borimo i nastojimo educirati javnost".

Oboljeli, dodaje, nailaze na probleme kod zapošljavanja zbog nerazumijevanja poslodavaca ali i zbog zastarjelosti nekih propisa, budući da su neki pravilnici koji to uređuju stari i 30 godina, pa bi ih trebalo uskladiti s europskima.