Razno

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE POTVRDILO

Mediteranska prehrana smanjuje rizik od nemoći u starijoj životnoj dobi

Što više prehrana starijih osoba nalikuje mediteranskoj prehrani to su manji izgledi da će s vremenom onemoćati, pokazuje analiza postojećih znanstvenih istraživanja.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: HINA

 Znanstveni je tim analizirao podatke o gotovo 6000 odraslih osoba koje su bili obuhvaćene s četiri istraživanja - od kojih su tri bila u zemljama mediteranskog pojasa a jedno u Aziji. Bez obzira na to gdje su živjeli, ljudi na prehrani koja je najviše nalikovala mediteranskoj imali su dvostruko manje izglede onemoćati u starijoj životnoj dobi od onih čija je prehrana najmanje nalikovala mediteranskoj prehrani.

“Svjetska populacija stari uz povećanje broja ljudi koji žive do 80-ih godina života i nakon toga i mnogo se pažnje posvećuje tome kako da ljudi u starosti ostanu zdravi i neovisni”, kazala je voditeljica istraživanja za Reuters.

“Neki ljudi nakupljanjem zdravstvenih problema i godinama postanu nemoćniji i imaju simptome poput pomanjkanja energije, slabosti mišića, slabog apetita i gubitka težine te osjećaja opće usporenosti te im je teško izvući se iz toga stanja ili oporaviti od bolesti", kaže Kate Walters, znanstvenica s University College London u Britaniji.

To je pak povezano s rizikom hospitalizacije ili razvojem ovisnosti o tuđoj pomoći, kaže Walters. “Tragamo za načinima da se to spriječi, uključujući prehranu i vježbanje, među ostalim”.

Već je bilo "mnogo istraživanja o tome koja je vrsta vježbanja dobra no mnogo manje o ulozi prehrane - primjerice različitim vrstama prehrane poput mediteranske", dodala je Walters.

Mediteranska prehrana temeljena je na tradicionalnim sastojcima tipičnim za Grčku i južnu Italiju i sadrži mnogo namirnica poput povrća, grahorica i orašastih plodova kao i ribe i morskih plodova. Uobičajeno je glavni izvor masnoća maslinovo ulje a ne životinjske masti, a alkohol, obično vino, uključen je u malim ili umjerenim količinama, napisali su autori istraživanja u časopisu Journal of the American Geriatrics Society.

Znanstvenici su proučili podatke iz ranijih istraživanja provedenih u Kini, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Sva su istraživanja vrednovala prehranu ispitanika prema tome koliko su slična načelima mediteranske prehrane i rezultat od 6 do 9 označavao je najveću sličnost a 0 do 3 najmanju sličnost. Prosječno su sudionici praćeni oko četiri godine.

Ljudi čija je prehrana bila ocijenjena rasponom od 4 do 5 imali su 38 posto manji rizik od toga da onemoćaju tijekom kasnijeg životnog razdoblja u usporedbi s onima koji su imali najnemediteranskiju prehranu, dok su oni čija je prehrana bila vrednovana rasponom od  6 do 9 imali 56 posto niži rizik.

Prosječna dob ispitanika u tim istraživanjima bila je 70 do 80 godina života pa rezultati sugeriraju da mediteranska prehrana kod starijih može biti korisna za održavanje zdravlja i neovisnosti, kaže Walters.

No istraživanje ipak nije dokazalo da pridržavanje mediteranske prehrane sprječava nemoć u kasnijim godinama života, priznaje autorica istraživanja.

“Četiri studije nisu intervencijske - u kojima se ljudima davala određena prehrana uz postojanje kontrolne skupine, nego promatračke u kojima se uspoređivalo ono što su ljudi sami odabirali jesti i njihov rizik od nemoći, kaže dr. Michael Bogaisky iz njujorškog gerijatrijskog zdravstvenog sustava Montefiore koji nije bio uključen u istraživanje.

Razlike u riziku od razvoja nemoći mogle su biti i zbog drugih razloga povezanih primjerice s time da se radi o tipu osobe koja bira mediteransku prehranu a ne prehrana sama po sebi, dodao je.

“Primjerice maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, svježe voće i povrće mogu biti skupi. Ljudi koji ih mogu kupiti možda si mogu priuštiti i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu što može objasniti veću vjerojatnost za bolji ishod”, kaže  Bogaisky.

Može se raditi o obrazovanijim ili zdravstveno osvještenijim osobama koje će stoga vjerojatnije jesti zdravije namirnice i vjerojatnije vježbati, što sve može utjecati na rizik od pojave nemoći.

Unatoč tomu smatra da se radi o zanimljivom otkriću te dodaje da postoje snažni dokazi koji pokazuju da mediteranska prehrana sprječava kardiovaskularne bolesti. “Sprječavanje nemoći može biti još jedan razlog za takvu prehranu”, kaže on.

(Hina)