Gost komentator

''PLINOS''

Branko Bogdanović: Osijek bi mogao postati regionalno središte trgovine plinom

Odluče li se katarski šeici investirati u LNG terminal na Krku i uspijemo li ih zainteresirati za dunavski zeleni tok, kroz Hrvatsku će uskoro prolaziti čak dvije alternative ruskom zemnom plinu. Tržište će reagirati s padom cijena plina, a srednja Europa će reagirati tako što će nas moliti za suradnju. Ovo bi mogao biti povijesni trenutak. Osijek bi mogao postati regionalno središte trgovine plinom, navodi među ostalim u svojoj analizi komentator Branko Bogdanović.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Branko Bogdanović

Tijekom izrade Prostorno prometne studije šireg okruženja grada Osijeka detaljno su analizirani i planovi modernizacije i gradnje (razvitka) Luke Osijek. 

Položaj Luke Osijeka na prostoru istočne industrijske zone zapadno od naselja Nemetin vrlo je dobar. Smještena je od 12. do 16. kilometra rijeke Drave od ušća u Dunav na plovnom put IV klase (a po planu međunarodni plovni put Vb klase) i predstavlja odličnu osnovu za (ponovni) razvoj riječnog prometa, koji pruža pretpostavke za regionalno otvaranje i gospodarski rast, zbog svoje izuzetne ekonomsko-ekološke prihvatljivosti.

Alternative ruskom plinu

Odluče li se katarski šeici investirati u LNG terminal na Krku i uspijemo li ih zainteresirati za dunavski zeleni tok, kroz Hrvatsku će uskoro prolaziti čak dvije alternative ruskom zemnom plinu. Tržište će reagirati s padom cijena plina, a srednja Europa će reagirati tako što će nas moliti za suradnju. Ovo bi mogao biti povijesni trenutak. Osijek bi mogao postati regionalno središte trgovine plinom.

Za plasman plina kroz LNG terminale zainteresirane su katarske i američke kompanije koje ukapljuju plin iz škriljaca i već su ga počele isporučivati u Španjolsku i Veliku Britaniju.

Ako se Sjedinjene Države odluče na veće iskorištavanje prirodnog plina, Michael Economides smatra da bi se prirodni plin preko Atlantika mogao izvoziti u Europu, čime bi se izbjegle periodične ruske prijetnje tamošnjim tržištima, u obliku redukcija u isporuci plina. To je onaj isti jeftini američki plin koji je promijenio energetsku sliku svijeta i koji će početi stizati u poljski LNG-terminal na obali Baltika.

Polazna luka Constanta

Rumunjska planira izgraditi LNG terminal u Constanti (jugoistočna Rumunjska, na obali Crnog mora) u sklopu projekta Azerbaijan-Gruzija-Rumunjski interkonektor (AGRI).

Ovaj projekt uključuje prijenos prirodnog plina iz Azerbajdžana, cjevodovima na gruzijsku obalu Crnog mora, nakon čega slijedi njegovo ukapljivanje i prijenos s posebnim tankerima preko Crnog mora, vraćanje u plinovito stanje na terminalu u Constanti, te prijenos cjevovodima europskim potrošačima.

Treba napomenuti da je dobar dio radova dosada završen što pokazuje svu ozbiljnost navedenog projekta.

Dunavske luke za distribuciju LNG plina

Predviđeni zahvat obuhvaća novi pristan za brodove za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) uz uređenje obale, sustav za prihvaćanje i privez brodova, sustav pretakanja plina, objekte i postrojenja na kopnu potrebna za skladištenje i obradu plina, zgrade i pomoćne objekte za smještaj ljudi zaposlenih na terminalu, sustav mjerenja isporučene količine plina te dio plinovoda za isporuku prirodnog plina do priključka na magistralni plinovod. Optimiraju se različite varijante, a računa se da je riječ o investiciji koja može koštati od 150 do 650 milijuna eura.

Ukapljeni prirodni plin zauzima oko 1/600 volumena prirodnog plina u plinovitom stanju.

LNG se uglavnom koristi za prijenos prirodnog plina do tržišta, gdje je ponovno prebačen u plinovito stanje i distribuira se cjevovodima prirodnog plina.

Gospodarski pojas pozitivnog utjecaja

Svjetska potražnja plina će u dugoročnoj perspektivi porasti za 1,7% godišnje, a u Europi za 0,4% godišnje, zbog sve manje potrošnje tog energenta za potrebe grijanja. Poražnja će rasti samo zahvaljujući elektranama na plin, ističe se u izvještaju A.T. Kearney”. Istovremeno će rasti konkurencija između plinovoda i LNG terminala.

KKE 500 Osijek, javna rasprava organizirana od strane Odbora za razvoj, investicije i zapošljavanje Gradonašelnika Vrkića

85 tisuća kubika plina u sat vremena koristila bi nova elektrana, odnosno 700 milijuna kubika na godišnjoj bazi

- Ova će elektrana zbog toga što se na jednom mjestu proizvodi i električna i toplinska energija imati visok stupanj iskoristivosti energije plina koji će biti veći od 58 posto. Siemensova elektrana i službeno je najefikasnija plinska elektrana na svijetu, s postignutom efikasnošću od 60,75 posto. Pojednostavljeno rečeno, na kugli zemaljskoj ne postoji elektrana koja iz iste količine plina proizvede više električne energije.

Strateški partneri KKE 500 Osijek

Hrvatska elektroprivreda je sada u fazi zatvaranja financijskih okvira, izvjesno je kako će to javno poduzeće osigurati polovinu iznosa, ostatak strateški partner, koji bi, očekivano, mogao biti dobavljač plina.


Potrošnja plina

Distribucija prirodnog plina na području Slavonije i Baranje

Potrošnja

HEP plin Osijek 162,011,950.00 m3

Ukupno SliB 349,425,780.00 m3

Ukupno  RH 3.000,100,000.00 m3

Novi Zakon o tržištu plina obvezuje proizvođače plina da sav proizvedeni plin isporučuju u hrvatski plinski transportni sustav, a uz aktualnu zajamčenu dobavnu cijenu plina za kućanstva fiksiranu na 2,20 kn/m3,

Osijek bi uz projekt KKE 500 postao značajan činbenik na europskoj sceni korisnika i potrošača plina kao energenta a istodobno bi osnažio poziciju novog dobavnog pravca u nastojanju diverzifikacije ulaznih plinskih (energetskih) pravaca.

Branko Bogdanović