Ostalo

NOVI ZAKON

Ukida se Agencija za poljoprivredno zemljište, nadležnost se vraća općinama i gradovima?

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čiji se konačni prijedlog u četvrtak našao pred Vladom, raspolaganje državnim hektarima ponovno vraća lokalnoj samoupravi - gradovima i općinama, pa se ukida Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ).

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Republika.eu / Glas Slavonije

Raspolaganje državnim tablama preko APZ-a pokazalo se neučinkovitim i presporim, dodijeljen je tek neznatan broj površina pa se njen rad ukida, jer se veliki i osjetljivi posao kao što je dodjela državnih tabli za agenciju pokazao prekrupnim zalogajem. U trenutku gašenja, zajedno s podružnicama, APZ broji 70-ak djelatnika od kojih 30-ak u laboratoriju za ispitivanje kakvoće tla u Osijeku. Njenim gašenjem njeni djelatnici bit će preraspoređeni unutar Ministarstva poljoprivrede i pratećih službi. Izmjenama zakona “na zemljišnu scenu” vraća se DORH koji će “blagosloviti” svaki ugovor. DORH je iz zakona, usvajanjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu 2013. godine, podsjetimo, izgnao tadašnji ministar Tihomir Jakovina, raspolaganje zemljom uzeo lokalnoj samoupravi i dao APZ-u, uz tvrdnju da će ona efikasnije obaviti posao davanja u zakup državnih hektara. APZ je osnovan uredbom vlade 2009., a puni ustroj doživjela je 2013.

Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj 70 posto je u rukama privatnika, a 30 posto u vlasništvu države. Državnog zemljišta ukupno je 874.230 hektara, od čega se na poljoprivredno odnosi 364.001 hektar, a ostatak na šumsko. Zakup/koncesija oranica i ribnjaka obuhvaća 142.495, povremeno korištenje 82.655, dok korištenje nije evidentirano kod 138.851 hektar, piše Glas Slavonije.

U razdoblju od 2013. do 2016. APZ je objavio javne pozive za ukupno 17.319 hektara, od čega su ugovori potpisani za samo 11.881 hektar. Samo tijekom 2016. Agencija je primila 4524 zahtjeva za zakup 81.526 hektara. Od toga gotovo ništa nije riješeno. Najveći dio ugovora o zakupu koji je Agencija u tom razdoblju sklopila odnosi se na ugovore o privremenom raspolaganju (to se zemljište već koristilo) na rok do pet godina. U evidenciji Agencije 31. prosinca 2016. bilo je 30.589 ugovora o zakupu/koncesiji. Na taj datum isteklo je (prestalo važiti) 15.968 ugovora koje su poljoprivrednici potpisivali s općinama i gradovima. Ispada da bi APZ-u trebalo više od pet godina da s ovolikim brojem ljudi koliko ih ima danas raspiše natječaje i sklopi nove ugovore za to zemljište. To jednostavno nije moguće, jer se ljudima mora osigurati stabilnost proizvodnje i prijava na fondove, a što bez ugovora o zakupu nije moguće. To su sve ugovori koje su 2006. potpisale općine i gradovi s poljoprivrednicima. U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će u kratkom roku nakon stupanja na snagu ovog zakona jedinice lokalne samouprave riješiti pravni vakuum u kojem su se našli ti ljudi koji u ovom trenutku obrađuju državno zemljište bez papira. Predlagatelj Zakona ističe da se njime prvi put u povijesti Hrvatske daje prednost OPG-ovima, malim i mikropoduzetnicima, stočarima bez dovoljno zemlje s obzirom na broj grla stoke, te mladim poljoprivrednicima.