Politika

BLOKADA ULASKA U OECD

Hrvatska u svađi sa susjedima, analitičari: Naći rješenje u duhu suradnje

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je da će u utorak tijekom radnog posjeta Mađarskoj tražiti objašnjenje njihove odluke da će, nakon Slovenije, i oni povući podršku članstvu Hrvatske u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj. Analitičari upozoravaju kako Zagreb ne treba podleći pritiscima, već naći rješenje u duhu suradnje i mira.

Kolinda Grabar-Ktiarović   FOTO:Media Servis
Piše: Robert Fajt / CROPIX

Ni Mađarska nakon Slovenije neće podržati naš zahtjev za članstvo u OECD-u. Budimpešta se pozvala na odnos Hrvatske prema MOL-u i njegovu šefu uprave Zsoltu Hernadiju. Osim Vlade, odluka je neugodno iznenadila i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

"Iznenađena sam time. U utorak sam u Mađarskoj i razgovarat ću s predsjednikom Orbanom i predsjednikom Aderom i nadam se da ću dobiti dodatna objašnjenja i da ćemo početi razgovor kako deblokirati to", rekla je predsjednica.Mađarsku blokadu komentirao je jučer i Karl Erjavec, ministar vanjskih poslova Slovenije koja blokira hrvatsko članstvo zbog neprihvaćanja ishoda graničnog spora.

‘‘Iza nas su međunarodno pravo i Europska komisija. Kad smo rekli da nećemo dopustiti ulazak Hrvatskoj, neki su dizali obrve. Kad to radi Mađarska zbog istog problema, implementacije arbitraže oko MOL-a, vidim da se više ne uzrujavaju oko mojih izjava‘‘, rekao je slovenski ministar vanjskih poslova. Erjavec, čije je izjave ranije ovog tjedna hrvatska šefica diplomacije Marija Pejčinović nazvala bezobraznima i agresivnima, zaključio je kako Hrvatska ne razumije drugo nego odlučnu politiku. ‘‘Kad si s njima dobar, vidite što smo postigli u posljednjih 26 godina.‘‘, poručio je Erjavec u svom stilu.Da politika ucjena ne vodi nikuda, poručio je ranije premijer Plenković ističući obostran interes u našem OECD članstvu. Slovenska blokada zbog hrvatskog odbijanja ishod arbitraže o granici, a mađarska zbog odnosa prema MOL-u, aktualizirale su pitanje odnosa sa susjedima. U BiH primjerice, loše je odjeknula nedavna izjava hrvatske predsjednice o povećanju ekstremizma u toj zemlji, dok ponavlja hrvatsku pomoć u pristupanju EU. Član predsjedništva Bakir Izetbegović.

"18 mjeseci nitko iz ove zemlje nije otišao, niti smo imali terorističkog akta. Očigledno opada problem radikalizma u BiH. Gospođa Kitarović dodaje nule. imali smo 40 povrataka, ona je rekla da se vratilo 4000. Je li to pravi, dobronamjerni odnos u skladu s onime što Hrvatska tvrdi da je Bosni i Hercegovini", rekao je Izetbegović.Bivši šef diplomacije SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula ne nalazi razloga čuđenju potezima Ljubljane i Budimpešte, koja je svojedobno ishodila skidanje Hernadija s Interpolove tjeralice.

"Mislim na činjenicu da je Hrvatska jedina članica EU koja je od svog europskog susjedstva ograđena bodljikavom žicom. Mislim da je zadnja blokada Mađarske samo jedan oblik dodatnog pritiska na Zagreb kako bi smekšao stajališta oko poslovanja Mol-a", rekao je Picula. Diplomacija, predvođena sukreatorima vanjske politike, odreda iskusnim diplomatima, treba ostaviti otvorene kanale komunikacije i prema BiH, kaže Picula, koji sprečavanje gradnje Pelješkog mosta tumači unutarnjom konfuzijom i nefunkcioniranjem Daytonske BiH.

"To samo govori da hrvatska vanjska politika sama ne smije ne imati kozistentnost i koherentnost jer ovoga trenutka imamo kompleksnu situaciju na svim granicama i podjela odgovornosti u vanjskoj politici meni se više čini da je riječ o vrsti nekomunikacije između sukreatora vanjske politike, ne utvrđivanja zajedničkih polazišta. Ako toga nema onda ni diplomacija koja mora izvesti radove na terenu ne može biti jednako uspješna", rekao je Picula.

Hrvatska treba ostati hladne glave na pritiske, može se reći i ucjene Slovenije i Mađarske, nesumnjivo potaknute i tamošnjom unutarnjopolitičkom situacijom - skorim slovenskim izborima i mađarskom nacionalističkom retorikom, analizira profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.

"I jedna i druga zemlja mogu stvoriti taj put ka članstvu u OECD-u. Ne bi trebalo popuštati u nekim nagodbama s njima, rješavanjem nekih drugih problema. Hrvatska nije u situaciji da se ponaša kao malo dijete koju se može zaplašiti. Politika razuma i dobrosusjedstva daje dobre rezultate", rekao je Brkić.S druge strane, OECD je prestižan klub 35 gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta i to članstvo, iako nije sudbonosno, je dobro, napominje Brkić. U političkoj igri karte su u hrvatskim rukama, smatra, a pokazivanje mišića nije ništa novo do već viđenih oblika pritiska u međunarodnim odnosima.