Gospodarstvo

DAN POLJA KUKURUZA, SOJE, SUNCOKRETA I KRMNOG BILJA

Prinosi kukuruza prepolovljeni, štete na soji od 30 do 70 posto

Domaći poljopivrednici krenuli su u berbu i žetvu kukuruza i soje. Kulture su to koje su pretrpjele najveće štete od ovogodišnjeg sušnog razdoblja. Prinosi kukuruza na brojnim bi područjima mogli biti prepolovljeni, dok je situacija sa sojom još lošija. Najgore su prošli usjevi na lošijim tlima, kao i oni koji nisu dobili odgovarajuću agrotehniku, a sijani su u kasnijim rokovima sjetve, čulo se, među ostalim, na Danu polja kukuruza, soje, suncokreta i krmnog bilja osječkog Poljoprivrednog instituta u Širokom Polju.

Dan polja kukuruza, soje, suncokreta i krmnog bilja osječkog Poljoprivrednog instituta u Širokom Polju   FOTO:STV
Piše: Josip Dubrović / STV

S osmjehom na licu pokazuje poljoprivrednik Mato urod kukuruza iz svoga kraja, premda razloga za osmijeh, kada je u pitanju ova kultura, nema baš previše.

"Živa katastrofa. 50 i nešto posto sigurno ga nema. Ljudi koji su imali ga za stoku ti su silirali, tko nema krupne stoke, ne znam što ćemo, jako, jako loše", kaže Mato Mikleušević iz Velike Kopanice.

Bolje je kod Stanislava Senkića u Svetom Đurađu nedaleko Donjeg Miholjca. Urod kukuruza kod njega puno je bolji od ovoga i bit će ga, kaže, dovoljno za vlastite postrebe.

No, unatoč tome, kukuruz se, kaže, ne isplati proizvoditi danas na selu.

"Danas se na selu više ne isplati živjeti, jer sela više nema, selo je propalo. Pa što će onda bit s nama? Pa neće bit ništa, mi idemo polako se selimo, noge idu naprijed, selo ostaje golo, a tu će doći neki drugi koji će živjeti, možda Kinezi, možda Indijci", kaže Stanislav Senkić.

Ni jedna znanost ne može spriječiti štete, ali se u ovakvim godinama najbolje vide razlike, koja ih bolje i uspješnije uspjeva ublažiti. Usjevi su ovo kukuruza zasijani osječkim sortimentom u Širokom polju o kakvim mnogi poljoprivrednici ove, ponovno sušne godine, mogu samo sanjati.

"Ovo je jedan ugledan OPG gospodina Joze i on je tu radio agrotehniku bez vode, vidite da tu nema mogućnosti navodnjavanja. Znači jedna optimalna agrotehnika, sjetva 10.4., vidi se da ti hibridi to mogu izdržati i time smo jako zadovoljni, mislim da će to ljudi moći uočiti, da će to cijeniti, pogotovo ovi noviji hibridi kraće vegetacije, koji imaju odlične rezultate svuda okolo, tako su ovdje najbolji na ovom polju", kaže dr. sc. Antun Jambrović iz Odjela za oplemenjivanje kukuruza PIO.

Procjenjuje se kako je pod kukuruzom ove godine u Hrvatskoj 250 tisuća hektara, a višegodišnji prosjek uvijek je bio veći od 300 tisuća. No, uz manji urod, očekuje se veća otkupna cijena. Još je veće štete ove godine pretrpjela soja.

"Razdoblje suše, razdoblje visokih temepratura u fazi cvatnje, formiranja i nalijevanja zrna kod soje ostavlja svoje posljedice na urodu zrna, tako da će urodi biti umanjeni za 30 do 70 posto ovisno o lokaciji, primjenjenoj agrotehnici i tipu tla", rekla je dr. Aleksandra Sudarić iz Odjela za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja PIO.

Interes domaćih poljoprivrednika za sjetvom soje dobar je proteklih godina, a više od 70 posto od ukupno zasijanih 80-tak tisuća hektara sortiment je osječkoga Instituta. Veliki dio sjemena svih osječkih ratarskih kultura završi i u inozemstvu.

"S ponosom mogu reći da trenutno surađujemo s 10-tak zemalja EU, koje su uvoznici našega sjemena, na svim zemljama nastalim raspadom bivše Jugoslavije i plasiramo također naš sotriment na dva kontinenta, u Aziju i u Afriku, što nas je zapravo i prometnulo u najvećeg izvoznika sjemena ratarskih kultura u RH od svih institucija", kaže ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek dr. sc. Zvonimir Zdunić.

To samo potvrđuje kako se ulaganje u znanost i znanstveno istraživački rad isplati. Kaže se kako ono s vremenom isplaćuje najveću kamatu, a iza osječkoga Instituta stoji i 139 godina duga tradicija.