Osječko-baranjska

ZAVRŠILA ŽETVA PŠENICE

Prinosi bolji od očekivanih, čeka se bolja cijena

Na slavonsko-baranjskim poljima završila je žetva pšenice. I dalje nema novih službenih ponuda otkupne cijene. Kuna do kuna i 10 lipa po kilogramu koliko je ponudila tvrtka Granolio ispod je očekivanja proizvođača, ali se nadaju kako bi relativno nižu cijenu mogli nadoknaditi prinosima pšenice, koji su, pokazalo se u konačnici, puno bolji nego što se pretpostavljalo.

Ilustracija   FOTO:Pixabay
Piše: Josip Dubrović / STV

Žetva je završila, a pšenica uskladištena i čeka svoga kupca. Posao iz godine u godinu traje sve brže i kraće. Dijelom zbog modernije i učinkovitije mehanizacije, a dijelom zbog sve manje zasijanih površina pod pšenicom.

"Zaključno s vikendom je obavljena žetva, koja je trajala negdje 15-tak dana, znači od 1. srpnja do 15. srpnja, i sigurno je da smo zadovoljni, prije svega radi vremena koje je omogućilo da se na vrijeme skine, da se spremi u skladišta i da onda tek počmu ozbiljniji razgovori i o visini otkupne cijene, o njenoj kvaliteti i sve ono što rješava ovu navedenu problematiku", kaže Ernest Nad iz HGK ŽK Osijek.

Prosječni prinosi kreću se između 6 i pol i 7 tona pšenice po hektaru, što je za 10-tak posto više nego prošle godine, a bolja je i kvaliteta pšenice.

"Ona pokazuje rast od pet, šest posto, posebno kada je riječ u trećoj i četvrtoj klasi imamo negdje 34 posto, prošle godine smo imali 80 posto u te dvije kategorije, i zadovoljni smo prije svega odnosom Ministarstva prema cjelokupnoj problematici, nakon sastanka ovdje u Gospodarskoj komori u Osijeku, gdje se nisu usuglasili stavovi oko kodeksa otkupa, reagiralo je Ministarstvo poljoprivrede, koje je donijelo jedan novi pravilnik", dodaje Nad.

Pravilnikom su spušteni postoci proteina po klasama pšenice, što ide na ruku proizvođačima. Bolji ovogodišnji pokazatelji bili su vidljivi još u tijeku same žetve.

"Prinosi su, s obzirom na jesen kako smo sijali, inače se kaže kako se sije, tako se i žanje, loša jesen, ali prinosi ove godine nisu loši. Ima od 5 do 10 tona po hektaru, sad tu ćemo lovit neki prosjek sedam i pol, osam tona, ja se nadam", govorio je početkom srpnja Dragan Čolaković.

Nada je to i u dohodovnost ovogodišnje proizvodnje, čiju bi nedostatnu cijenu proizvođači mogli kompenzirati prinosima. Savjet je i nadalje da ne žure s prodajom.

"Ako je posijano najmanje pšenice u povijesti, neke su kvote ugovorene za izvoz, robe treba, robe sigurno će malo i nedostajati za sve one koji ju i žele i tu bi trebalo tržište profunkcionirati. Kad robe nema cijena bi trebala porasti", rekao je početkom srpnja predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

U prilog proizvođačima ide i situacija iz okruženja. Proizvodnja je navodno podbacila u susjednoj Vojvodini, gdje su prinosi gotovo prepolovljeni. Time će hrvatska pšenica dobiti dodatno na vrijednosti.

"Preporuka proizvođačima je da se strpe malo, da pokušaju razgovarati s potencijalnim kupcima koji će im dati najbolje uvijete i ja se nadam da će ta ozbiljnija realizacija prometa pšenice roda 2017. krenuti negdje u osmome mjesecu", dodaje Nad.

Za hrvatsku pšenicu tradicionalno postoji interes stranoga tržišta i vjeruje se kako bi i ove godine, unatoč najmanje zasijanim površinama, mogli izvesti između 100 i 150 tisuća tona. To je, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dobar znak za novu proizvodnu godinu, u kojoj se očekuje povratak na željene površine pod pšenicom od minimalno 170 tisuća hektara, a da ovu godinu upamtimo samo kao izuzetak s najmanje zasijene pšenice u hrvatskoj povijesti.