Gost komentator

''KUPUJMO U KONZUMU'' STVARA NERAVNOPRAVNE UDJELE NA TRŽIŠTU

Prof. Bosanac: ''Možda je sada postalo svima dostupnije da skandal Agrokor neće riješiti "Sveti Ante" (op.a. gđa Dalić)''

Nakon što je Krašova prokuristica Marica Vidaković u ime Konzumovih dobavljača potrošačima uputila poziv da kupuju u Konzumu, uslijedile su brojne oštre reakcije. Reagirao je na svom Facebook profilu i prof. Nedeljko Bosanac. "Kupujmo u Konzumu" stvara neravnopravne udjele na tržištu", smatra prof. Bosanac koji dodaje: "Možda je sada postalo svima dostupnije da skandal Agrokor neće riješiti "Sveti Ante" (op.a. gđa Dalić). Taj problem tek se počeo raspetljavati."

Konzum   FOTO:Boris Kovacev / CROPIX
Piše: Prof. Nedeljko Bosanac

Osvrt prof. Bosanca prenosimo u cijelosti:

Eto, počelo se sve skupa pravno komplicirati i kako se onda ne sjetiti kolegice Jasne Garišić: "Sve skupa pravno gledano jedna velika katastrofa. Današnje otvaranje postupka je početak velikih pravnih dilema, posebno kada se uzmu u obzir strani vjerovnici". Kolegica Garišić smatra da bi se trebali prestati ponašati kao da sami donosimo naše zakonodavstvo i početi gledati što se po tom pitanju događa u Europskoj uniji. Ona dalje navodi: “Pitanje je priznanja takvog postupka vani, a ovdje se radi o društvima koja sva više-manje imaju imovinu i vani”.

Sada pomalo počinje proces oblikovanja tržišne diferencijacije drugih na hrvatskom tržištu. Zapravo: "Kupujmo u Konzumu" stvara neravnopravne udjele na tržištu. I, gle, odmah se diže glas zbog ugroze drugih distributera i trgovaca koji na hrvatskom tržištu ostvaruju iznimno visoku dobit i zapošljavaju preko 16 tisuća ljudi. Tako npr. Martin Evačić za Media servis ističe: "Nemamo mi ništa protiv da kupuju tamo, međutim mislim da je takav potez nekorektan. Naročito u situaciji kad dio dobavljača ne može ni nama isporučivati robu jer je zbog problema s Agrokorom došao u svoje probleme, nemaju za normalnu proizvodju i sad bi ispalo da prije treba opskrbiti prodavaonice Konzuma koji je cijeli kaos izazvao, nego prodavaonice drugog po veličini trgovca NTL ili trećeg po veličini Ultra gros. Zajedno imamo preko 14 tisuća zaposlenih i preko 9 i pol milijardi kuna prihoda.". I još dodaje kako oni svoje obveze državi i ostalim dobavljačima izvršavaju pravodobno i u cijelosti: (op.cit.) "Trebamo li možda prestati plaćati kupljenu robu pa da pozovete kupce i u naše trgovine?". To pitanje postavljaju iz udruženja hrvatskih trgovaca NTL i Ultra gros koji okupljaju ukupno 32 trgovačka društva. 

Možda je sada postalo svima dostupnije da skandal Agrokor neće riješiti "Sveti Ante" (op.a. gđa Dalić). Taj problem tek se počeo raspetljavati. S tih 150 mili. Eura samo će se kratkoročno i u jednom naletu izvršiti uplata plaća zaposlenicima i dijelom manjim dobavljačima. No, problem ostaje isti. On će se dugo protezati. Toliko dugo dok se koncer Agrokor ne restrukturira. Ta restrukturiranja mogu završiti uspješno ali i ne mora biti tako. U svakom slučaju, nakon restrukturiranja tržište će prihvatiti samo one što budu koristili pozitivni efekt rekonstitucije. Rekonstitucija će trajati dugo i iznjedriti bi trebala mnoštvo samostalnih snažnih kompanija što su tvorile koncern Agrokor. No, taj proces ne može trajati 15 mjeseci. To je zahtjevan posao što uključuje i potpuno novi snažni pristup novoj kvaliteti privatnog vlasništva. Zapravo, naše društvo i države su se sučeli s posljedicama čiji se uzrok prepoznaje još u devedesetim godinama. Mnogi od nas su već tih godina upozoravali da je politika pretvorbe, brzo i pod svaku cijenu, posve pogrešna brzina tranzicije društvenog vlasništva u privatno pod političkom plahtom, a ne pod utjecajem tržišnih odnosa vrijednosti i kapitala. Eto, ne želim sada docirati ali svakako želim dokumentirati gore izrečeno s knjigom što smo objavili: I. Mecanović i N. Bosanac; "Strategija društvenog i gospodarstvenog razvoja - jedan od mogućih modela"; Osijek 2001. godine; Grafika, Osijek; Knjižara Nova, Osijek. Naše društvo pod političkim ultimatumom i brzinom nametnulo je proces pretvorbe odmah i pod svaku cijenu. Nije se moglo čekati na dugoročni proces privatizacije jer je taj proces zahtijevao pridržavanje svih pozitivnih europskih i svjetskih iskustava. Trebalo je obasjati nastalu državu sveprisutnim optimizmom, a za naciju/narod ima vremena. I tako i tako nitko nije pitao narod što se može činiti i gdje je njegova uloga i mjesto. Svi su se politički napori koncentrirali na tajkunski/bogatunski oblik privatizacije. Uh(!), sjetih se g. B. Horvata (Novi put, Materijal i izlaganje u Opatiji, jesen 2000. godine): "Pretvorba je nesumnjivo najvažniji uzrok hrvatskih nedaća". Horvat je tvrdio da je pretvorba protuustavna, a vezana je za veliki broj kršenja Zakona. Dakle, s današnje točke motrišta i iskustva sa skandalom Agrokor je razvidno da se pretvorba pokazala nedjelotvornom i da je na primjeru tog koncerna dovela cijeli gospodarstveni sustav države pred slom.

Dosadašnji se društveni i gospodarstveni razvoj Hrvatske bazirao na nekoliko jasno izraženih pogrešnih premisa, koje su prema mome mišljenju danas dovele do gospodarstvene krize što je razvidno na skandalu Agrokor. Rezultat je takve krize, što je danas vidljivo na koncernu Agrokor, nastao na pogrešnoj premisi što je dovela do velikog poremećaja u ravnoteži ponude i potražnje. Ta su poremećenja izazvala vrlo teške posljedice u gospodarstvenom sustavu države. U izravnoj je svezi taj poremećaj sa zastojem i nazadovanjem svih poduzeća, posebno onih što su svoju proizvodnju i usluge vezali za koncern Agrokor. I sada, otvoren je proces restrukturiranja koncerna Agrokor ali se na tržištu u sve većoj mjeri osjeti protest drugih proizvođača i trgovaca. Zapravo, taj je poremećaj odnosa između ponude i potražnje segmentirao tržište. Nažalost ne na uspješne i neuspješne. I sada dolazimo do toga da se drugi trgovci i dobavljači počinju plašiti za sebe jer mnogi proizvođači su svoju poslovnu politiku vezali za Agrokor i sada zbog isporuke robe bez povrata novca nemaju više snage zadržati korak i proizvoditi za druge trgovce. Jednostavno za svoju robu nisu dobili novac, te je za njihov oporavak potrebno vrijeme i novac. Ovdje ne želim ulaziti u buduću reakciju vjerovnika/banaka posebno ne stranih kao npr. Sberbanke ( u strukturi vjerovnika sudjeluje s 52 posto, a u ukupnoj otplati prema njima s 80 posto). To nas tek čeka! I da završim s riječima kolegice Garišić: "Sve skupa pravno gledano jedna je velika katastrofa".

I, da, želim poručiti g. Ramljaku, posve u suglasju s kolegicom Garišić, da se dobro osigura jer sam siguran/ni da će u procesu restrukturiranja i usklađivanja u koncernu Agrokor biti različitih zahtjeva za štetom.