Svijet

STALNE NAPETOSTI

Kosovo tvrdi da Srbija želi "u ruskom stilu" dominirati jugoistočnom Europom

Srbija ne želi ući u EU nego "u ruskom stilu" dominirati jugoistokom Europe izazivajući stalne napetosti sa susjednim državama, uključujući i Hrvatsku, tvrdi kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj.

Srbija izaziva stalne napetosti   FOTO:Screenshot
Piše: Hina

"Srbija u ruskom stilu pokušava stvoriti sferu utjecaja u regiji, demonstrirajući svoju ulogu i silu u BiH preko Republike Srpske, na Kosovu preko (srpskog) stanovništva na sjeveru, u Crnoj Gori, čak i u Makedoniji i izazivajući stalne napetosti s Hrvatskom", rekao je Hoxaj za Hinu.

Ustvrdio je kako Srbi ne žele približavanje EU-u koja zbog unutarnjih previranja ni sama za to nije spremna. "Zbog krize u EU-u, Srbija pokušava redefinirati svoju ulogu kako bi bila dominantna u regiji", dodao je.

Šef kosovske diplomacije ipak ne vjeruje u izbijanje novog rata na Balkanu, nakon krvavih sukoba devedesetih koji su završili intervencijom NATO-a na Kosovu 1999. godine.

"Ne mislim da bi mogao izbiti neki širi sukob ili rat, ali na djelu je informacijski rat koji Beograd vodi u ruskom stilu", istaknuo je.

Priština ističe da normalizacija odnosa s Beogradom mora rezultirati priznanjem Kosova, koje je dosad priznalo 130 zemalja.

"Sve zemlje znaju, i Beograd zna, da na kraju tog procesa treba priznati Kosovo. To je cilj dijaloga, bez toga je cijeli dijalog beskoristan", istaknuo je kosovski ministar.

Najmlađa europska država u petak je proslavila deveti rođendan, sjećajući se 17. veljače 2008. kada je uz potporu Zapada proglasila neovisnost koju Beograd do danas ne priznaje.

Normalizacija odnosa traje od 2011. i napreduje polako uz povremene napetosti, poput one sredinom siječnja kada je Beograd na granicu poslao vlak s natpisom "Kosovo je Srbija", a kosovska ga policija nije pustila na svoj teritorij.

Albanci čine oko 90 posto od 1,8 milijuna stanovnika Kosova. Na sjeveru živi srpska manjina koja broji između 40 i 50 tisuća ljudi i ne priznaje Prištinu kao svoj glavni grad.

 

KFOR mora ostati zbog Rusije i globalnog terorozma

Hoxhaj smatra da su glavne prijetnje na jugoistoku Europe Rusija i globalni terorizam, zbog čega je poželjna dugoročna prisutnost KFOR-a.

Ta NATO-ova misija pod mandatom UN-a održava mir na Kosovu od 1999. kada je Sjevernoatlanski savez bombardirao srpske snage da bi zaustavio etničko čišćenje kosovskih Albanaca.

"Rusija je glavni geopolitički suparnik Zapada, to trebamo priznati i nazvati stvari pravim imenom", rekao je ministar.

Unatoč tome što su trendovi radikalizacije mladih zaustavljeni, smatra da će radikalni islamizam još dugo biti problem na Bliskom istoku, na Zapadu i na Balkanu.

"Ne treba biti naivan, za pobjedu nad Islamskom državom trebat će još pet do deset godina", smatra Hoxay.

Uvjerava da s Kosova, koje se smatralo jednom od baza za regrutiranje džihadista, više nitko ne odlazi na bojišta u Siriji i Iraku.

"Na Kosovu smo poduzeli niz mjera na razini zakona, medija, škola, obitelji, islamskih zajednica i mislim da to u iduće dvije, tri godine više neće biti problem", istaknuo je.

Prema podacima kosovske vlade, s Kosova je na bojišta u Siriji i Iraku proteklih godina otišlo 40 boraca, puno manje od 300 koliko se spominje u zapadnim medijima. Priština tvrdi da se u posljednje dvije godine nitko s Kosova nije priključio IS-u.

Hoxhaj ipak drži da bi zbog Rusije i terorizma KFOR trebao ostati na Kosovu duže vrijeme.

"Na Kosovu mogu ostati koliko žele", rekao je ministar govoreći o misiji u kojoj sudjeluje i dvadesetak hrvatskih vojnika.

 

Kosovo će ustavno priznati Hrvate, uključiti ih u policiju i izgraditi im ceste

Hrvati su povijesna manjina na Kosovu, ali ih je tamo sve manje. Po crkvenim podacima danas ih u tradicionalnom središtu Janjevu ima tristotinjak, a u Letnici pedesetak. Godine 1991. na cijelom Kosovu bilo ih je 8.800.

Hrvati na Kosovu dobili su status manjine zakonom iz 2011., a vlasti u Prištini obećavaju da će, čim se bude mijenjao ustav, postati i ustavna kategorija.

"Bit će to simbolički korak, ne samo prema njima, nego i prema Hrvatskoj s kojom imamo odlične povijesne odnose i prijateljstvo", rekao je.

Vlasti podupiru i ideju da Hrvati uđu u policiju, obećavaju izgradnju cesta i potporu konkretnim projektima koji bi trebali poboljšati uvjete života u tom siromašnom kraju.

"Želimo da Hrvati ostanu na Kosovu, a ne da odlaze kao prije 30 godina zbog rata i srbijanske okupacije", rekao je Hoxhaj.

Pozvao je Hrvatske tvrtke da ulažu na Kosovu, jamčeči im sigurnost investicija i prijateljski odnos kosovskog naroda.

"Hrvatski poslovni ljudi trebaju imati na umu da je Kosovo nova država i novo tržište, ali i vrlo prijateljska zemlja u kojoj ljudi jako vole Hrvatsku", rekao je šef diplomacije.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, tvrtke iz Hrvatske su od 1993. do 2016. na Kosovu uložile 2,9 milijuna eura. Hrvatski izvoz na Kosovo u prvih deset mjeseci prošle godine iznosio je 41,1 milijun eura i manji je deset posto nego 2015,, a uvoz s Kosova 1,5 milijuna eura, 28 posto manji nego godinu ranije.

Godine 2015. Hrvatsku je posjetilo 9.292 kosovskih turista, jedan posto više nego 2014.

 

 

(Hina)