Događanja

SKUP "HRANOM DO ZDRAVLJA"

Hrana je najmoćnija medicina!

Što je svijet moderniji i razvijeniji hrani se lošije i nekvalitetnije. Neprirodna je prehrana dovela do brojnih zdravstvenih tegoba i bolesti. One se onda tretiraju lijekovima, koji su dizajnirani tako da suzbijaju ili prikrivaju simptome, umjesto da se traži i uklanja njihov uzrok. A poznato je kako je upravo hrana najmoćnija medicina koja postoji. Jesmo li i koliko toga svjesni?

Skup ''Hranom do zdravlja''   FOTO:STV
Piše: Republika.eu / STV

Brza hrana sendvič ili pizza glavni su prijepodnevni obrok osječkih srednjoškolaca i studenata. Do njih najčešće dolaze u fakultetskim kantinama i pekarnicama. Znaju da to nije najzdarviji način prehrane, ali sliježu ramenima, uz osmijeh.

"Ne da nam se kod kuće doručkovati. Većinom nam počinje nastava od 7 ili 8, pa nemamo kad", kaže jedan srednjoškolac.

Pravilana je prehrana jedan od ključnih čimbenika zdravog života. Stručnjaci kažu kako su gotovo sve suvremene bolesti uzrokovane, među ostalim, i nepravilnom prehranom, a prehrambene su nam navike generalno vrlo loše.

"Često puta se preskače doručak. Sukladno suvremenim trendovima i načinu života sve češće se ruča usput, a večera zapravo predstavlja glavni obrok, što je jedan od čimbenika rizika za povećanje tjelesne mase, a dobro znamo da je pretilost u današnje vrijeme jedan od najvećih problema", tvrdi Daniela Čačić Kenjerić s osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta.

O ovome govorilo se na stručnoj i znanstvenoj razini u Osijeku. Na međunarodnom skupu Hranom do zdravlja okupili su se stručnjaci iz akademske zajednice, prerađivačkog sektora, zdravstva i farmacije i ostalih struka koje se bave problematikom proizvodnje hrane i njezinim utjecajem na zdravlje.

"Smatram temu iznimno važnom, vidjeli ste po suorganizatorima skupa da se radi o jednoj interdisciplinarnoj i važnoj priči, budući da smo svjedoci da loš stil života, nepravilna prehrana, pušenje, alkohol, izostanak fizičkih aktivnosti utječu na pojavu velikoga broja bolesti, koje tvrdim, ne da se mogu liječiti, nego se sigurno mogu prevenirati pravilnom prehranom", naglasio je Drago Šubarić,  dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta.

Ovaj skup održan je 9. put, a prvi put u Osijeku, u povodu Svjetskoga dana hrane, čiji je ovogodišnji moto «Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda moraju također». Obuhvatio je tematske cjeline nutricionizam, dijetetiku, zdravstvenu sigurnost, analizu i proizvodnju zdravstveno sigurne hrane.

"Ja se nadam da će dati značajne rezultate, nove znanstvene i stručne spoznaje, koje će omogućiti da se počme u Hrvatskoj proizvoditi i više i kvalitetnije hrane, kako ne bi morali uvoziti hranu, odnosno da se taj uvoz smanji", poručio je Srećko Tomas, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta.

"Mi kao struka, dakle agronomi već godinama dižemo svoj glas. Sam naziv skupa hranom do zdravlja sam po sebi govori. Dakle, i važnost treba dati domaćoj proizvodnji hrane, domaćoj poljoprivredi. Trgovački lobiji su iz godine u godinu čini nam se sve jači, umjesto da su sve slabiji", istaknuo je, pak, Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta Osijek.

"Hrana predstavlja budućnost našeg gospodarstva. Sve ono što možemo stvoriti ovdje moramo pretvoriti u hranu, a to znači i u radna mjesta, stvoriti uvjete za kvalitetu razvoja gospodarstva. Međutim, moramo pratiti određene trendove, da li u ovome trenutku nešto što je jeftino i konkurentno je i zaista zdravstveno ispravno", kazao je Željko Kraljičak, zamjenik župana osječko-baranjskog.

Hrvatska je nažalost propustila organizirati i stvoriti kvalitetniji nadzor i kontrolu nad zdravstvenom ispravnošću hrane, dodao je osječko-baranjski dožupan, zaključujući kako svaki skup, osobito znanstveni, poput ovoga, šalje najbolju poruku - da Hrvatska mora proizvoditi hranu, da za to ima idealne uvijete, znanje i tradiciju i da ima najkvalitetniju i najzdraviju domaću hranu za domaće stanovništvo. Na svima nama je da to shvatimo, okrenemo se domaćoj hrani, i koliko god je više moguće mijenjamo prehrambene navike.