Osječko-baranjska

TRAVANJ - MJESEC ZAŠTITE OD MINA

Mladi Crvenog križa učili o opasnostima mina

Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u našoj zemlji još je 480 četvornih kilometara minski sumnjivog područja koje skriva oko 46.000 mina i eksplozivnih ostataka iz rata. Minski sumnjive površine protežu se na području devet županija među kojima je i Osječko-baranjska. Kako bi se ukazalo na opasnosti od mina, spriječilo stradavanje građana te pozvalo na odgovorno ponašanje, u travnju – mjesecu zaštite od mina, održavaju se brojne edukacije. Jedna takva upriličena je i u Osijeku.

Mladi Crvenog križa učili o opasnostima mina   FOTO:STV
Piše: Republika.eu / STV

S dolaskom ljepšeg vremena sve više boravimo u prirodi, a poljoprivrednici naveliko rade u svojim poljima. No treba biti oprezan jer ostatci rata još su uvijek prisutni. U Osječko-baranjskoj županiji 62 četvorna kilometra i dalje su pod minama.

„To je raspoređeno na 4 grada na području grada Osijeka, Belišća, Valpova i Donjeg Miholjca, ali nažalost i na baranjske iopćine Bilje, Dardu, Draž, Petlovac, Jagodnjak. Ovih 5 općina nosi gotovo 80% veličine minski sumnjivog prostora. Tu su još općine Petrijevci, Vuka, Šodolovci, Vladislavci, dakle 14 jedinica lokalne uprave i samouprave još uvijek je opterećeno minama“ kaže Dubravko Krušarovski iz Hrvatskog centra za razminiranje - Podružnica Istok.

Na tu opasnost, dodaje, diljem županije upozorava više od tri tisuće postavljenih oznaka. No što ako se ipak zateknemo u minski sumnjivom području?

"Treba pozvati pomoć, treba se javiti na broj policije 192, na 112, treba zvati upomoć, treba se pokušati izvući koracima unazad po tragovima odakle smo došli, ne paničariti, ali prvenstveno ne dozvoliti i ne ići na nepristupačna mjesta, na obilježena mjesta, na prostore koji nisu za igru gdje nema uhodanih staza, ne ići na odlagališta otpada, na sve površine koje bi mogle biti potencijalno opasne“.

Od 1996. godine do danas od mina je u Hrvatskoj stradalo 586 osoba od čega 200 sa smrtnim ishodom. Policija poziva na oprez.

"Sredstva je najbolje ne dirati, na neki način ih označiti i prijaviti Centru za uzbunjivanje, policiji ili bilo kojim mjerodavnim službama koje će to ukloniti. Svako nestručno rukovanje može izazvati tragične posljedice, čak i ljudi koji se svaki dan bave s tim i kojima je to profesija nastradaju, a kamoli netko tko se ne bavi s tim“ - poručuje Rober Hranić, policijski službenik Protueksplozijskog odjela PU osječko-baranjske.

Sve o minama i opasnostima koje one sa sobom nose doznali su mladi volonteri Crvenog križa. Za njih je organizirana edukacija kao jedna od preventivnih aktivnosti, a oni će ta znanja dalje prenijeti svojim vršnjacima.

„Princip odnosno metoda je slična 'mladi za mlade' koja se pokazala učinkovita u raznim preventivnim programima i zapravo mladi slušatelji kasnijih edukacija se ne libe pitati kao kad su recimo predavači odrasli i puno se više sazna i kvalitetnije se zapravo na taj način dopre do njih “ - kaže Goran Latković iz Gradskog društva Crvenog križa Osijek.

A ono što policija želi da dopre do građana koji još uvijek posjeduju minsko-eksplozivna sredstva jest da ih mogu bez straha od sankcija dragovoljno predati. Potrebno je samo nazvati policiju i njihovi službenici će ih sigurno ukoniti.