Ostalo

SNAGA HRVATSKE HRANE

Nužan je konsenzus o hrvatskoj poljoprivredi

"Hrvatska poljoprivreda dvije godine nakon ulaska u EU", bila je to glavna tema konferencije pod nazivom "Snaga hrvatske hrane" koja je u Zagrebu okupila sve važne aktere ovog sektora.

Tihomir Jakovina   FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
Piše: Media Servis

Da trendovi u poljoprivredi nisu dobri, priznaje i sam resorni ministar Tihomir Jakovina, koji vjeruje u bolje sutra, no i poručuje kako se do većih rezultata ne može doći preko noći.

U desetogodišnjem razdoblju prije ulaska u Europsku Uniju nismo proveli nužne reforme i zato smo sada na preketnici, rekao je resorni ministar Jakovina. Upravo stoga nužno je nastaviti započete reforme.

"Zemljišna reforma, uređenja sustava potpore tržišta, ulaganje u znanje i tehnologiju, udruživanje naših poljoprivrednih proizvođača, zadruge, povećanje konkurentnosti. Mladi, poljoprivrednici, znanje i tehnologija to je budućnost. U lancu edukacija, znanja pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima da kroz znanje i nove tehnologije promijene proizvodnju na svojim obiteljskim gospodarstvima i tako imaju bolje tehnološke rezultate, veću produktivnost, a samim time i konkurentnost," rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Svakako bi tome bi trebali pomoći i izdašni EU fondovi koji bi, vjeruje ministar, zajedno s reformama trebali promijeniti sada poprilično tmurnu sliku poljoprivrede. Da je tome tako dovoljno govori podatak da nam je poljoprivredna proizvodnja već dvije godine u padu, a uvoz hrane konstantno raste.

"Mi smo od 2012. do 2014. u eurima uvoz povećali s 374 na 557 milijuna eura i to prije svega u kategorijama uvoza svih vrsta mesa, mesnih proizvoda. Ono što nam raste, nažalost izvoz živih životinja. S druge strane raste izvoz i ostalih proizvoda, ali je to minorno," rekao je za čelnik HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Goran Pajnić.
Upozorio je da polako postajemo sirovinska baza inozemnih tvrtki. Iako od ulaska u EU ima pomaka na području zakonodavstva, poljoprivreda nam i dalje boluje od istih dječjih bolesti.

"Naš poljoprivredni proizvođač mahom nema dovoljnu edukaciju i ne može dovoljno pratiti trendove koji se dešavaju u poljoprivredi. To je industrija kao i svaka druga. Drugo je rascijepljenost naših površina gdje se ne može dobiti automatski velika proizvodnja. Uz to naša zemlja nije navodnjavana, mi se moramo tome prilagoditi jer nećemo opstati," istaknula je dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Tajana Krička.

Potrebna nam je dugoročna poljoprivredna strategija, te politčki konsenzus o budućnosti hrvatskog sela, složno su poručili sudionici konferencije. U suprotnom ćemo, kažu, jako teško preokrenuti negativne trendove.