Književnost

"MAMA MUTTI" VERICE SIKORE

Knjiga o ljubavi rođenoj u paklu stradanja

Na Blagdan nevine dječice u HNK Osijek održana je promocija romana Verice Sikore „Mama Mutti“.

Verica Sikora na promociji svoje knjige "Mama Mutti"   FOTO:Republika.eu
Piše: Republika.eu

Roman vremenski povezuje '40-te i '90-te godine XX. stoljeća, prostorno se događa u osječkom Donjem gradu, a jezgru romana čini priča o smrti dvije nevine djevojčice koje su žive bačene u masovnu grobnicu nakon što su iz Osijeka prebačene u logor. Elizabeta, njihova majka, preživjela je strahote logora, nakon rata se ponovno vjenčala i dobila dvoje djece koja su također doživjela rat i stradanja nevinih i to na istom mjestu – u Osijeku. Elizabeta, Mama Mutti, majka je Verice Sikore.

"Mama Mutti" govori o boli njemačke majke čije su djevojčice, kao mali Anđeli, bili žrtve suludog osvetničkog vremena, ali koje su dodirnule srca i onih koji su živjeli u mraku osvete i pokrenuli ih na traženje čovjeka u sebi. Roman je to, osim o bezuvjetnoj ljubavi i boli Mame Mutti, i o poruci da baš na isti način svaka majka osjeća isto kada su joj djeca u pitanju.

Verica Sikora u uvodu kaže kako je tu  bol mogla jednako snažno opisati na stradanju srpske, židovske, muslimanske djece ili najsvježijih boli majki Afrike, krvave Somalije. Odlučila se na "roman svoga života" kako bi  progovorila da se nakon Drugog svjetskog rata dogodila teška drama njemačkog naroda, te da su zbog kolektivne krivnje, i bez osude, ubijene mnoge žene i djeca, među kojima i djevojčice Mari i Efi.

Bez obzira na dramatične opise stradanja tih djevojčica i Mame Mutti, knjiga je prožeta najnježnijom ljubavlju koja je rođena u paklu stradanja.

Na pitanje književne kritičarke Ivane Šojat-Kuči postoji li dužnost sjećanja, Verica Sikora odgovorila je kako osim dužnosti sjećanja imamo i dužnost obećanja.

"Obećala sam mami još dok sam išla u osnovnu školu da ću biti novinarka i napisati knjigu o svemu što joj se dogodilo. Ovo je zavjetna knjiga koja je zatvorila krug i oslobodila me.", rekla je Verica Sikora.

Roman „Mama Mutti“ mučan je i taman, ali u sebi nema ni trunke mržnje. Ovo je knjiga o istini, prožeta ljubavlju, božanskom iskrom i poštenjem, te porukom kako i u zlu imamo mogućnost izbora.

Recenzent Stjepan Sokol naveo je kako knjiga prikazuje život kao niz putujućih upitnika, te je istaknuo hrabrost autorice da nama, kao običnim čitateljima, podijeli tajnu svoje obitelji kroz opis stradanja dva mala anđela, svjesna kako kod iznošenja obiteljskih tajni, nakon razotkrivanja istine i intimnih osjećaja, lako može biti povrijeđena.

"Gotovo ritmičnim izmjenama straha, patnje, radosti, veselja, ljubavi i smrti Verica Sikora drži čitatelje budnima i tjera ih da pročitaju knjigu u jednom dahu. Povezivanje događaja iz vremena Drugog svjetskog rata i slika iz ne tako davnog ratnog vremena čini knjigu „Mama Mutti“ romanom o putu koji moramo proći da bi pronašli svoje anđele.", istaknuo je profesor Stjepan Sokol.

20. studenog 1944. predsjedništvo AVNOJa donijelo je odluku da svi Nijemci budu protjerani iz bivše Jugoslavije, do konačnog protjerivanja trebali su biti zatvoreni u logore, primorani na prisilni rad, te im je oduzeta sva imovina. Tada počinje progon nevinih njemačkih žrtava žena, djece i staraca, a ne muškaraca koji su mogli biti krivi za zločine. Do 1946. godine postojali su logori u Valopu i Krndiji u Slavoniji, no naknadno su uništeni svi tragovi stradanja Nijemaca u tim logorima, a danas ne postoji nikakva službena dokumentacija o njihovom osnivanju, uvjetima života i broju nastradalih.

"Ovo je jedna od knjiga koje daju realnu sliku što se događalo nakon Drugog svjetskog rata u bivšoj Jugoslaviji.", rekao je Nikola Mak i dodao kako roman „Mama Mutti“ nije samo krik djevojčica koje su žive bačene u jamu, nego je krik svih nas.

Na promociji je kao gošća sudjelovala i gospođa Paula Frauenheim koja je iz Osijeka odvedena u logor Valpovo, tada je imala dvoje djece Mariku od 4 godine, i Ivicu od godine dana. Imala je sreće što je svekrva uzela djecu i tako ih spasila, a ova je „Mama Mutti“ uspjela preživjeti strahote logora, te zajedno sa svojom djecom i danas živi među nama.

Roman je ilustrirao poznati osječki umjetnik Nikola Faller, a objavljen je u izdanju Matice hrvatske Ogranak Osijek.

"Romanom „Mama Mutti“ Verice Sikore zatvorili smo svoj nakladnički program za 2013. godinu.", rekao je tajnik osječkog Ogranka Matice Hrvatske, književnik Josip Cvenić.

U programu promocije knjige MAMA MUTTI sudjelovali su mladi violinski virtuoz Zvonimir Krpan iz Glazbene škole "Franjo Kuhač", uz pratnju na klaviru profesora Ante Blaževića. Tekstove iz knjige čitali suglumci osječkog HNK-a Tatjana Bertok Zupković i Aleksandar Bogdanović.

Kako je bilo na promociji romana možete pogledati ovdje.