Vukovarsko-srijemska

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KOD VRBANJE

Tajne Spačvanske šume nakon Engleza privukle i Tajvance

Potvrđeno je da je riječ o dosad neviđenom grobnom kompleksu na ovim prostorima

Pronađen je čitav ritualni krajolik koji se sastoji od 17 netaknutih grobnih kompleksa   FOTO:Glas Slavonije
Piše: Republika.eu / GS

Na području Spačvanskog bazena u tijeku je šesta sezona arheoloških istraživanja prapovijesne nekropole Purić-Ljubanj, pokraj Vrbanje. Postojanje arheoloških nalazišta pod humcima izišlo je na vidjelo prije nekoliko godina rekognosciranjem terena (pripremnim radnjama i odabirom metodologije uoči istraživanja), poduzetog od strane Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje i Sveučilišta u Southamptonu. To su bili začeci projekta koji se nastavio sljedećih godina pod nazivom ZSAP (Županja Southampton Archaeological Project), donosi Glas Slavonije.

"U samo nekoliko sezona istraživanja potvrđeno je da je riječ o dosad neviđenom grobnom kompleksu na ovim prostorima, starijem od 3.000 godina, a koji se sastoji od 117 grobnih humaka, tumula, iz razdoblja kasnog brončanog doba", ističe voditeljica projekta Andreja Malovoz, koja u suradnji s kolegicom dr. Sandy Budden-Hoskins, a uz pomoć mjesnog vodiča Ivana Ćosića-Bukvinog razotkriva tajne bogate Spačvanske šume. Hrvatskoj i engleskoj arheološkoj ekipi ove godine su se pridružili i kolege sa Nacionalnog Tajvanskog sveučilišta te Ohio State University iz SAD-a. Uz istraživanje nalazišta Purić-Ljubanj, u posljednje dvije sezone poduzima se i rekognosciranje terena koje obuhvaća dodatni dio spačvanskog bazena u općini Vrbanja. 

"Pronađen je čitav ritualni krajolik koji se za sada sastoji od 17 netaknutih grobnih kompleksa pod humcima s približno 900 tumula. Veličina i broj humaka na grobljima varira, ali prema dosad provedenim probnim istraživanjima na odabranim humcima svi pokazuju slične karakteristike, kao i tri dosad istražena humka na Purić-Ljubnju", ističu voditeljice.

Humci predstavljaju mjesta održavanja pogrebnih rituala koji su uključivali i polaganje zavjetnih darova koje su stanovnici ovih prostora u brončano doba donosili u sjećanje svojim mrtvima. Ovi prilozi, pojašnjava Malovoz, sastojali su se od fino izrađene naseobinske keramike, posebno položenih kremiranih ulomaka ljudskih kostiju za koje je analiza pokazala da su pripadale kako muškarcima i ženama, tako i djeci, te brončanih predmeta. Pojedini humci najvjerojatnije su pripadali zasebnim obiteljskim zajednicama. Na nalazištu su primjetne dvije glavne faze aktivnosti. Evidentno je i služenje bojom u ritualne svrhe koje je primjetno u pravljenju čvrstih bijelih pokrova od kalcitnih nakupina nad grobnim prilozima u najmanjem od tri istražena tumula. Brončani prilozi su zasad pronađeni u samo jednom od istraženih grobova, što sugerira njegovu posebnu važnost. Završni čin ceremonije na svim humcima sastojao se od pokrivanja grobnih priloga žutom glinom na kojoj su se potom palile vatre, a površina humka dodatno se prekrivala pročišćenom žutom glinom pomiješanom sa žutim okerom. Ovakvi humci dominirali su ravnicom, te su nesumnjivo djelovali upečatljivo u krajoliku koji u to vrijeme nije bio prekriven šumom.

"Sljedeći izazov za arheološku ekipu ZSAP-a bit će ne samo otkrivanje dosad neevidentiranih groblja pod humcima, nego i otkrivanje pripadajućih im naselja. Ovime će nastojati dobiti odgovore na mnoga neriješena pitanja i zaokruženu sliku o zajednici ljudi čiji tragovi u krajoliku govore o jedinstvenom identitetu u prapovijesti", kaže Malovoz.

Tri nova nalazišta pod humcima su rekognoscirana ove sezone ne bi li se pronašlo naselje koje pripada nekropoli Purić-Ljubanj. Identificirane su tri potencijale lokacije koje će se u sljedećim sezonama probno istražiti.

KRIŽIŠTE IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA

"Ovo je nalazište, uz ostala dosad otkrivena nalazišta pod humcima, od velike važnosti za razjašnjenje mnogih pitanja vezanih za formiranje ritualnih krajolika, regionalne varijacije pogrebnih običaja kasnog brončanog doba, te pitanja uloge ovog dijela Hrvatske kao križišta tadašnjih putova između Istoka i Zapada", zaključuju voditeljice projekta.

IZVOR: Glas Slavonije