Društvo

ZELENI HRVATSKE

Istina o gay populaciji ili ''tko tebe kamenom, ti njega kruhom''

Zeleni Hrvatske prihvaćaju tradicionalne vrijednosti, očuvanje prirode i društva, napredak, ali ne na uštrb zaštite prirode, razvoj društva, ali ne i devijacije društva.

Povorka ponosa   FOTO:Ivana Ivanovic/PIXSELL
Piše: Zeleni Hrvatske

"Dugo sam razmišljao da li da ovo objavim ili ne, ali ima jedna izreka koja me tjera na to a koja kaže: ''Da bi zlo pobijedilo, dovoljno je da dobri ljudi ne čine ništa'' Za zelene stranke znaju reći da sve one po svom svjetonazoru prihvaćaju gay populaciju, no to ipak nije točno.

Zeleni Hrvatske prihvaćaju tradicionalne vrijednosti, očuvanje prirode i društva, napredak, ali ne na uštrb zaštite prirode, razvoj društva, ali ne i devijacije društva.

Zeleni Hrvatske poštivaju prirodu i čovjeka kao dio prirode, vjeru, tradiciju i naslijeđe.U zadnje vrijeme doslovno nam se događa ona izjava ''Svaki tjedan Gay Pride jedan''

Prvo Split, a nekidan i Zagreb.

Isti pokret je svaki puta sve veći, kažu ovo je 12. Zagrebački pride, a povorka od čak 15.000 ljudi, osobno sumnjam u brojku, bar prema dostupnim fotkama, no neka ih je i više, ne smeta mi. Ono što mene i većinu osoba, koji im nisu baš sklone, zanima u kakovom ozračju se odvija ta povorka gayeva i pridruženim ih konformista, ulizica i političara koji u njima vide samo svoje birače. Pozivaju na toleranciju a parole im nisu tolerantne, na njihovim i pridruženim im facebook stranicama ima svega osim tolerancije, ne priježu ni od ismijavanja drugačijih stavova i od vrijeđanja drugačijih svjetonazora (u prilogu post sa FB stranice ''za tolerantniji Osijek'')

Za usporedbu odaziva građana i brojki i ako se uzme u obzir da je to skoro milijunski grad, za obranu 101-ice je 21.11.1996. izašlo 120.000 ljudi na glavni zagrebački trg.

Brojnost ovog skup i povorke od 15.000 osoba samo govori da većina građana Zagreba ne doživljava istu povorku kao svoju.

Kad netko želi privući medijsku pozornost na sebe dovoljno je samo da se ''ružno'' izjasni protiv homoseksualaca i odmah svi mediji skaču na noge jer su navodno istima ugrožena ljudska prava. A što je s pravima nas ostalih, većine u Hrvatskoj, zemlji koja je po zadnjem popisu i dalje katolička po izjavi večine, mi

ni temelj katoličke crkve – Isusa, jer zasigurno znaju da nijedna vjera, a ni katolička, ne bi nikada priznala gay brakove, pa bezkompromisno udaraju po vjerskim institucijama, zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića ti sinovi Sodome i Gomore, proglašavaju naj-homofobom. Vrijeđaju a ne žele biti uvrijeđeni.

Sa stranice ''za tolerantan Osijek'' pod naslovom: Isus se ukazao na guzici malog mopsa ?? (ovo je najniži oblik vrijeđanja svih vjernika)

Ono što ne treba nikako podcijeniti je njihova organiziranost, jer znaju da im o tome ovisi opstojnost.

Dok je većina ljudi razjedinjena i ne bi ih nitko skupio i ''natjerao'' da izađu na ulice, pa ni kriza društva poput nezaposlenosti, pljački u privatizaciji i ostalih društvenih nepravdi, oni su vrlo dobro organizirani i na svaku potencijalnu prijetnju njihovom iskrivljenom načinu razmišljanja skaču kao osice i dobro organizirana vojska.

Ako se netko drzne i stane u obranu drugačijeg svjetonazora oni ga odmah proglašavaju homofobom.

Koliko su dobro marketinški organizirani najbolje pokazuje primjer krađe imena i loga ''U ime obiteljji'' , isti su za svoj naziv uzeli ''U ime svake obitelji'' a o sličnosti loga ne treba ni komentirati, sami priznaju da je njihova stranica odgovor na ovu prethodnu. Moto im nije čestitost i poštenje već žele na svaku akciju koja je usmjerena protiv njihovog svjetonazora uzvratiti sa sličnom reakcijom, bez obzira što se to zove krađa ili plagijat. Bitno je napraviti zabunu kod ljudi koji ne znaju razliku u nazivu pa otvaraju i jednu i drugu stranicu i one neodlučne privući sa svojim floskulama o ugroženim pravima, ravnopravnosti, ljubavi i toleranciji.

U ime obitelji

 

U ime svake obitelji

Slobode koje uživaju, kao i mi ostali, nisu im dovoljne? Sad su se drznuli udariti na temelje društva i države – brak i podizanje djece. Sjećam se, za vrijeme služenja vojske u bivšoj državi, homoseksualci su bili oslobođeni služenja vojnog roka, tada se govorilo ''tko nije za vojsku, nije ni za brak'' , danas isti žele i brak i podizanje djece, i to tuđe, usvojene.

Za pojašnjavanje moga stava samo ću kopirati dolje jedan članak anonimne autorice sa internet portala ''buka'' a koja kaže:

Da se razumijemo: ne mrzim, ali i ne volim homoseksualne skupine.Sigurno neću pozivati na linč, ali neću se ni boriti za njihovo pravo da zaključuju građanski brak ili usvajaju djecu.Ima jedan vic koji je aktualiziran ovih dana:

''Kaže dijete majci: Mama,mama želim novi bicikl.

Mama: ne može dijete.

Dijete: Ali mama svi imaju bicikl osim mene.

Mama: slušaj dijete:prvo zaboravi bicikl, a drugo ne zovi me mama.To što živim s tvojim ocem ne znači da me možeš zvati mama.

Dijete: a kako da te zovem?

Mama: zovi me čika-Zoki“

Ovo jeste vic, ali probajte na momenat zamisliti stvarno dijete, živo biće od krvi i mesa, koje ima potrebu za majkom i za tom neponovljivom vrstom ljubavi, koje ima potrebu nekoga zvati majkom.Svi koji zagovaraju istospolne brakove i njihova prava da usvajaju djecu to rade isključivo iz perspektive odraslih osoba koje imaju homoseksualne sklonosti i koje žele sebi ugoditi i život urediti, a nikako iz perspektive djeteta. Ili možda slijede logiku da bi djeca u tim brakovima svakako bila usvojena što ima za pretpostavku da su siročad pa bolje išta nego ništa.Bolje ikakav dom i ljubav nego nikakav. A ko će odlučivati o sudbini djece smještene u takve porodice? Da naglasim: nisu sve porodice idealne, nisu svi brakovi idealni, nisu sva djeca srećna djeca niti svi roditelji savršeni roditelji.Ali. Statistike kažu da je u svijetu od ukupnog broja zlostavljača djece uključujući i seksualne 4% žena.Ostalo su muškarci. Ovo napominjem samo u prilog tvrdnji da je žena prirodno predisponirana za majčinstvo.Dese se anomalije, ali su rijetke. Dakle, sad bi neko rekao: a da li ti to možda zagovaraš da lezbijski parovi mogu usvajati djecu, a homoseksualni ne?

Ne zagovaram ništa. Neka živi kako ko hoće.Eto im sloboda življenja i uživanja, ali ja jednostavno mislim da se neke granice ne mogu i ne trebaju prekoračiti. Nisam ni za licemjerna i sebična sklapanja brakova samo zato da bi se mogla ispuniti želja za roditeljstvom.I neka me nazove kako ko hoće, ali nisam homofob u smislu kako naglašavaju za Blanku i Štimca. Još od srednje škole imam prijatelja homoseksualca. Svo naše društvo znalo je za njegove sklonosti, ali bio je član društva i više smo se nekako zezali na njegov račun u smislu kako nam je najbolja drugarica,nego što smo ga odbacivali.Ali ruku na srce da odlučujem ni njemu ne bih dozvolila da usvoji dijete u tim uvjetima. Ako želi dijete neka sam preuzme odgovornost i neka ga, ako mu socijalne službe i sudovi dozvole usvoji sam.Čisto u interesu djeteta i njegovog kasnijeg psihosocijalnog razvoja.Dijete će imati jednog roditelja, ali će znati kako da ga zove.Roditelji , a naročito oni koji prolaze faze odrastanja znaju kakve su to nježne dušice, kako im malo treba da budu povrijeđene, kako im mnogo snage i podrške treba pa da se suoče sa društvom, životom, problemima. Djeca dolaze iz škole plačući jer nose stari model adidaski, jer je neko rekao da njegova mama ima lošu frizuru, jer je neko rekao i izazivao ga što su mu uši klempave, jer nastavnica iz čista mira preferira drugo dijete na štetu vašeg klinca, jer....Roditelji znaju da je svaki dan nova faza i novi izazov,ali i nova šansa za ljubav.Može li neko drugi znati? Možda može.I sigurno da može, ali ti su slučajevi rijetki. Imam poznanicu staricu koja je nakon smrti sina i nakon što se snaha nesrećno preudala za nekog kretena koji je tukao djecu odgojila dva unuka. Časno je obavila taj zadatak, ali...sinovi i dan danas kao formirane ličnosti,porodični ljudi osječaju nedostatak te roditeljske , a naročito majčinske ljubavi u djetinjstvu. Čak je nije zamijenila ni baka koju vole i poštuju iznad svega jer majka je majka. Može li onda neko za koga dijete nije sigurno da li je u ulozi majke ili oca nadoknaditi ljubav i pažnju? Ovo bi homoseksualne skupine mogle uzeti kao argument tj. da mogu biti i otac i majka.E, ja mislim da ne mogu. Možda neko misli da mogu, ali ne mogu. Znaju djeca ko je ko u obitelji, znaju partneri kako je teško preuzeti ulogu onog drugog i na kratko.Zato evo iako anonimno i ja pokazujem svoje pravo lice i ostajem kod stava neka živi kako ko hoće pod uslovom da govorimo o punoljetnim,poslovno sposobnim osobama sve dok druge ne ugrožava, ali kao žena branim i pravo budućeg djeteta da ni ono ni na koji način ne bude izloženo stresu i zbunjenosti.

Evo, ovaj gore članak je sve rekao, nema se što dodati a ni oduzeti. Mislim da su homoseksualne skupine prenaglo počele rušiti mostove umjesto ih graditi sa ostalim dijelom populacije koja je naslonjena na povjest, tradiciju, i neke druge vrijednosti i svjetonazore. Možda je to ubrzao i ulazak Hrvatske u EU pa isti misle ući tamo na velika vrata.

Za Osijek kažu sa pravom ''Grad heroja'', ali i grad tradicije, kulture, otvoreni grad, grad tolerancije i svačija prava treba zaštititi i poštivati, ali to je dvosmjeran put i ne prihvaćam da netko ismijava i banalizira tuđe vrijednosti i svjetonazore a očekuje tolerantnost.

Gay trake na spomenicima istaknutih osoba hrvatske povjesti ?


Očigledan primjer banaliziranja domovinskog rata, gay traka na simbolu odbrane grada na stranici ''za tolerantan Osijek''

Osobno sam i sam bio dragovoljac i branitelj Domovinskog rata i prvi bih stao, kao i za vrijeme rata, u obranu ugroženih, zakinutih prava, ozlijeđenih ili maltretiranih pojedinaca i grupa bilo koje vjerske, nacionalne ili sexualne pripadnosti dokle god su isti tolerantni, pristojni i miroljubivi i dok sami ne provociraju excese. Tolerancija mora biti zajednička a ne jednostrana. Na uvredu se može očekivati samo odbojnost, a na FB stranici ''za tolerantni Osijek'' gotovo svaki drugi post vrijeđa nekoga tko nije sklon prihvatiti gay populaciju. Ovdje o toleranciji nema ni riječi, a nitko iz gay populacije se javno nije odrekao takovih uvrijedljivih postova. Nije mi jasno kako onda očekuju da ih društvo prihvati?"

Sa poštovanjem,

Zeleni Hrvatske,

Zdravko Peko, predsjednik