Razno

MULTIPLA SKLEROZA I MOŽDANI UDAR

Predstavljeni rezultati istraživanja uzroka i posljedica

Dom za starije i nemoćne osobe iz Osijeka, u suradnji s Gerontološkim centrom iz Subotice, stvaranjem Regionalnog centra za sprječavanje uzroka i ublažavanja posljedica izazvanih MS-om i ICV-om, od 1. studenoga 2012. godine i početka provedbe projekta, ostvaruje poboljšanje sustava zdravstvene njege unutar dvije regije.

Rezultati su predstavljeni na konferenciji za novinare u Domu za starije i nemoćne osobe Osijek
Piše: Republika.eu / priopćenje

Suradnja je ostvarena u okviru prekograničnog IPA programa Hrvatska-Srbija 2007. - 2013., uz 85% sredstava financiranih od strane Europske Unije, ukupne vrijednosti 91.586,83 eura. Projekt će se provoditi do 31.10.2013. Ukupna vrijednost projekta je 91,586,83 eura, od čega Dom za starije i nemoćne osobe iz Osijeka koristi 42.449,00 eura, odnosno 316.259,72 HRK. 

Europska Unija financirati će projekt s 85% sredstava. Riječ je o projektu dvaju partnera, Domu za starije i nemoćne osobe iz Osijeka, i vodećem, Gerontološkom centru iz Subotice.

Posljednjih tjedana i mjeseci, obavljena su i okončana istraživanja, kao i dobiveni rezultati uzroka i posljedica cerebrovaslukarnog inzulta (moždani udar) i multiple skleroze u Osječko-baranjskoj županiji. Osnovni cilj ovog istraživanja bilo je bolje razumijevanje pacijenata oboljelih od CVI i MS, njihovoj dobi, spolnoj strukturi, kvaliteti života i učestalostima pojave bolesti među populacijom Osječko-baranjske županije.

"Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka cerebrovaskularnog inzulta, pa se nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge čimbenike rizika moguće je djelovati ... Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti također predstavljaju čimbenike rizika na koje se može utjecati, kao što su povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada , šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija", kazao je među ostalim Dragomir Lončarević, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe iz Osijeka i projekt menadžer, dodajući kako je iz rezultata istraživanja razvidno da je među oboljelima od CVI najviše ispitanika navelo povišeni krvi tlak koji zahtjeva liječenje uz tablete kao simptom koji se pojavio prije same bolesti, čak 69%.

"Zatim, 53% oboljelih navelo je da je u njihovoj obitelji bilo moždanih udara. Da moždani i srčani udari te tromboza mozga nisu bili prisutni u njihovoj obitelji kazalo je 44% oboljelih od CVI. Prije no što su oboljeli, 90% ispitanika izjavilo je da nisu konzumirali više od 2dc vina/2 boce piva svakodnevno, a njih 63% nije aktivno pušilo (među neredovitim konzumentima alkohola i nepušačima većina je žena). Oko 55% oboljelih pije oboljenja prakticiralo je fizičke aktivnosti najmanje jednom tjedno, a 36% ih se nije bavilo nikakvom tjelesnom aktivnošću. Višak kilograma potencijalno opasnih za zdravlje imalo je 23% ispitanika (među kojima je nešto više žena nego muškaraca) prije no što je oboljelo od CVI. Lijekove za umirenje/raspoloženje redovito je koristilo tek 3%, a nikada 49% oboljelih. Niti jedna od ispitanica nije koristila tablete za kontracepciju", iznio je dijelove zaključaka opsežnog istraživanja Dragomir Lončarević, projekt menadžer.

Kod najviše ispitanika, čak 73% MS je dijagnosticirana između 20. i 40. godine. Za 41% oboljelih, prvi simptomi su se pojavili u dobi od 20 do 30 godina. Najviše ispitanika (91%) kao posljedice bolesti navelo je nemogućnost održavanja ravnoteže te bol i umor. Slijede mišićna slabost (87%) i mišićni spazmi (82%). Čak 90% ispitanika izjavio je da u njihovoj obitelji nije bilo/nema drugih članova koji boluju od MS.

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom, odnosno hranom koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenom hranom, hranom bogata kolesterolom itd., a treba prijeći na zdrav način prehrane, odnosno prehranu u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, na prehranu bogatu neprobavljivim biljnim vlaknima, na mnogo ribe u prehrani, pogotovo na plavu riba. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana. U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno, zaključuje se među ostalim u istraživanju.