EU

MINUS 20 POSTO

Oporavak eurozone neće ovisiti o zlatu

Nakon višegodišnjeg uzlaznog trenda cijena zlata u posljednje vrijeme pada, pa je tako od početka ove godine zlato na vrijednosti izgubilo oko 20 posto, a najoštriji dnevni padovi ostvareni su u zadnjih tjedan dana.

Ilustracija   FOTO:Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Piše: Republika.eu / Glas Slavonije

Mnogi se stoga pitaju je li riječ o nekom dugoročnijem trendu, koji bi proizlazio iz naznaka stvarnog oporavka globalne ekonomije ili tek kratkotrajnoj oscilaciji. Analitičari upozoravaju da se cijene zlata i drugih roba formiraju na temelju niza parametara, a na zadnja su kretanja vjerojatno utjecale i najave Ciparske središnje banke da će se rješavati dijela svojih rezervi kako bi namaknula novac koji će poslužiti kao zalog za dobivanje europske pomoći.

Cijene zlata rastu od početka ovog stoljeća, kada su bile na 250 dolara za uncu, da bi u rujnu 2011. dosegle rekordne vrijednosti od 1.920 dolara za uncu. Suprotno očekivanjima analitičara, od početka 2013. cijena zlata na međunarodnim robnim tržištima doživjela je korekcije. U utorak je pak cijena unce pala na najnižu razinu u više od dvije godine od 1.321 dolar.

Snažan svojevremeni rast dodatno je potaknula i gospodarska kriza koja je interes investitora s rizičnijih vrijednosnica preusmjerila prema sigurnim utočištima, kakvima se u krizi smatraju upravo zlato, dok među valutama takav rejting ima švicarski franak. U krizi su i mnogi građani bili prisiljeni prodavati obiteljsko zlato kako bi lakše spojili kraj s krajem.

Je li dakle korekcija vrijednosti najava pozitivnih promjena u realnoj ekonomiji, pitamo analitičara Splitske banke Zdeslava Šantića.

"Činjenica je da prije ovog pada cijene zlata možda i nisu bile realne, no taj se pad pokušava dijelom objasniti i usporavanjem inflatornih pritisaka u globalnoj ekonomiji, što ukazuje na to da će se ekspanzivna monetarna politika vodećih središnjih banaka nastaviti, pa se onda i pozornost investitora preusmjerava na preuzimanje nešto većeg rizika, prema rizičnijim oblicima imovine - tumači Šantić. Drugo, kaže, zbog najave s Cipra o mogućoj prodaji dijela zlatnih rezervi rastu očekivanja da bi i druge zemlje to mogle raditi. Postoji već neko vrijeme i optimizam na američkim tržištima kapitala što je opet izazvano ekspanzivnom monetranom politikom, s tim da u SAD-u postoje naznake oporavka i na tržištu rada. Za nas je međutim relevantnija situacija u eurozoni, gdje oporavak ovisi o pomaku prema snažnijoj integraciji, gdje međutim teško da će doći do nekih bitnih pomaka prije izbora u Njemačkoj, na jesen ove godine", zaključuje Šantić.