Gospodarstvo

NAKON 1. SRPNJA

Ulaskom u EU Hrvatsku čeka još veća gospodarska kriza i nezaposlenost !

Poznato je da su izvozna tržišta Republike Hrvatske, upravo na prostorima bivše Jugoslavije, odnosno Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Kosova, kao i Albanije, Moldavije... Što će se dogoditi sa mogućnosti izvoznih artikala i danas rijetkih hrvatskih proizvoda, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju?

Zastave Europske unije i Republike Hrvatske   FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
Piše: Republika.eu

Dogoditi će se ono o čemu vladajuće elite jednostavno ne žele javno govoriti, a to je neupitno bitno suženje i smanjenje prostora za izvoz (i tako rijetkih)  hrvatskih roba jer će ti hrvatski proizvodi postati za naše potencijalne uvoznike postati znatno skuplji. Upravo ta činjenica već danas je natjerala one današnje hrvatske proizvođače  izvoznike da ozbiljno razmišljaju i već poduzimaju prve korake ka preseljenju značajnog dijela svojih proizvodnih  pogona u te države, današnje uvoznice hrvatskih proizvoda.

Ne treba biti nekakav veliki poznavatelj ekonomskih zakonitosti da bi mogli predvidjeti da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju gdje ćemo predstavljati samo 1 posto stanovništva nove državne asocijacije, kakav nas težak i trnovit put očekuje ulaskom u tu zajednicu koju su nam naši političari najavljivali kao „obećanu zemlju“. Hrvatskim pristupanjem u Europsku uniju ulazimo na tržište s 500 milijuna potrošača, koje za razliku od Hrvatske raspolaže sa snažnim gospodarstvom utemeljenom na modernim tehnologijama, tako da je i prosječno informiran hrvatski građanin svjestan da hrvatski tajkuni iznjedreni u „privatizaciji“ na hrvatski način, u toj konkurenciji praktično nemaju nikakve šanse.

Istovremeno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju našu će zemlju dodatno „zatrpati“ konkurentni proizvodi iz Europske unije koje će ozbiljno baciti na koljena i onaj danas naoko „zdravi“ i konkurentni ostatak preživjelog hrvatskog gospodarstva. Pravila nove države pod čiji „kišobran“ ulazimo nalažu nam da „zatvorimo vrata“ suradnje sa zemljama CEFTA (Central European Free Trade Agreement), a to je tržište na kojem je Hrvatska do sada prodavala svoje proizvode i na njima zarađivala. Danas CEFTA obuhvaća tržište oko 27 milijuna ljudi, a što za hrvatsko gospodarstvo koje je u tim zemljama bilo donekle konkurentno, nije beznačajno.

Posljedica 1. srpnja ove godine po hrvatsko gospodarstvu u odnosu na naša današnja izvozna tržišta biti će značajno poskupljenje  hrvatskih proizvoda zbog uvođenja visokih carina, ili povećanja postojećih, tako da će hrvatski proizvodi postati skuplji, a time i nekonkurentni. Upravo ta činjenica tjera hrvatske proizvođače na razmišljanja o preseljenju barem dijela, moguće i čitavih pogona u te države. Upravo takav razvoj događaja u Hrvatskoj će dodatno izazvati dodatni pad BDP-a od gotovo 0,5 posto samo u ovoj godini, ali i neminovni dodatni gubitak više tisuća direktno proizvodnih radnih mjesta, moguće čak i do četiri tisuće.

Hrvatskoj ozbiljno prijeti da u narednih nekoliko mjeseci dođe do preseljenja mnogih danas profitabilnih tvrtki, ili barem njihovih proizvodnih dijelova južno i istočno od novih granica Europske unije. O preseljenju već razmišljaju i najavljuju između ostalih, Dukat i Gavrilović, Kraš i tako redom, a nije isključeno da i Adrisa grupa krene istim predvidivim putem. Oni koji u toj regiji već imaju svoje pogone, poput Agrokora, Vindije, Francka ili Atlantica, u svojim poslovnim planovima imaju namjeru širenja svojih tamošnjih proizvodnih kapaciteta. To je dobra vijest za nezaposlene u Srbiji i BiH, ali „zvono na uzbunu“ za tisuće hrvatskih radnika kojima ne gine odlazak na burzu (ne)rada.

Dodatno što zabrinjava je i postojanje objektivne opasnosti da iz Hrvatske nakon 1. srpnja u potrazi za većim profitom odu i strane kompanije, koje danas u Hrvatskoj imaju svoje proizvodne pogone i koje će zasigurno prebacivati svoje proizvodne pogone na područja jeftinije radne snage, u BiH i Srbiju. Dakle, svi oni koji misle da će u Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju nakon 1. srpnja teći „med i mlijeko“, gadno su se prevarili. Propast „ostatka ostataka“ hrvatskog gospodarstva, će se nastaviti i to očito i ubrzano. Nažalost, to je istina o kojoj nam oni koji su nas u tu situaciju doveli to ne žele govoriti, ali niti priznati.