Razno

ZNANOST

Top 5 zagonetnih otkrića

Iako nemamo direktno puno veze s tim, svakodnevni smo svjedoci kako znanost brzo napreduje, a znanstvena otkrića su mnogobrojna. Međutim, također postoji i nekoliko velikih otkrića, ali stručnjaci doslovno ne znaju što bi s njima.

Piše: Republika.eu

Donosimo vam 5 takvih, zagonetnih otkrića po izboru portala Gizmodo.

1. Karakteristike materijala
Radeći sa superohlađenim kompozitom urana, URu2Si2 znanstvenici MIT-ja otkrili su kako on krši ono što zovu dvostrukom vremensko-prostornom simetrijom.
Naime, obična vremensko-prostorna simetrija uvjetuje jednako kretanje čestica  krećući se naprijed i nazad u vremenu, osim kod magneta gdje se vrijeme mora dvaput „okrenuti“ zbog magnetskih polova.
Za ovaj materijal posebno treba četiri puta „okrenuti“ vrijeme kako bi se postigla simetrija.  
Ipak, još uvijek se ne zna što ovaj fenomen znači, kako to radi i što je to uopće.

2. Težina svemira
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koristeći sve dostupne podatke i saznanja o svemiru, želeći izmjeriti ukupnu masu svemira, znanstvenici su došli do zaključka da bi se svemir trebao raspadati jer nema dovoljno mase koja bi ga držala na okupu.
Zbog toga su fizičari došli na ideju postojanja tzv. nevidljive „tamne materije“ u svemiru.
Ipak problem je što je to samo pretpostavka pa pitanje nedostatka mase i raspadanja svemira ostaje otvoreno.

3. Placebo efekt
Kada je pacijent uvjeren da mu neki lijek (što to i ne mora biti) koji koristi pomaže, a često se dogodi da se njegova situacija i poboljša, to se naziva placebo efekt. No, istraživanja su pokazala da je bitno što se koristi kao „lijek“  jer ako placebo tablete sadrže tvari koje blokiraju učinke morfija, efekt izostaje. Iako to dokazuje da je placebo efekt donekle biokemijski, a ne samo psihološki efekt, o samoj snazi tog efekta praktično ne znamo ništa.
Iz tog zaključujemo da za razumijevanje placebo efekta trebamo otkriti kako psiha, tj. misli utječu na biokemiju tijela, što zasad nije poznato.

4. Ispod apsolutne ništice
Znanstvenici njemačkog instituta Max Planck dokazali su da je moguće dobiti manju temperaturu od apsolutne ništice, tj. -237,15 Celzijevih stupnjeva ohladivši oblak plina ispod te temperature u vakuumu.
U konačnici je problem jer se još uvijek ne zna kako upotrijebiti toliko ohlađene čestice.

5. Nuklearna fuzija na sobnoj temperaturi
Jedno od revolucionarnih otkrića je uspjeh dvojice znanstvenika, Fleischmanna i Ponsa, koji su zabilježili nuklearnu fuziju pri sobnoj temperaturi u 1989.g.
No, postoji problem što njihov eksperiment nitko ne može ponoviti i dobiti isti rezultat. Kasnije je dokazano da proces uistinu je moguć, ali teoretski.
Da bi se dva atoma spojila, potrebno je „pobijediti“ električnu odbojnost koja se stvara zbog elektrona koji kruže oko jezgre atoma. To se postiže uz jako visoke temperature, ali obzirom da je električno polje oko atoma probabilistično, postoji teoretska mogućnost spajanja jezgri atoma bez visokih temperatura.