Svijet

POSTUPAK BIRANJA PAPE

Kardinali se povlače u Sikstinsku kapelu

U utorak, 12. ožujka u 16:15 sati počinje konklava za izbor novog Pape koji će naslijediti Papu Benedikta XVI. Kako objavljuje vatikanski tiskovni ured, Prema ceremoniji, kardinali elektori će se okupiti u Pavlovoj kapeli (Cappella Paolina) odjeveni u prepoznatljivu purpurnu odjeću, mocetu i bijelu roketu a na glavi će nositi biret.

Kardinali   FOTO:Daniel Kasap/PIXSELL
Piše: Republika.eu

 Pravo birati novoga papu imaju samo kardinali koji, u trenutku kada je rimska biskupska stolica ostala upražnjena, nisu navršili 80 godina života, a broj kardinala izbornika ne smije prelaziti 120. Izbor novoga pape mora se odvijati u potpunoj i apsolutnoj slobodi izbornikâ i prostora, bez ikakva utjecaja izvana.

Smjestivši se u Sikstinsku kapelu, svi kardinali polažu zakletvu da će se vjerno i skrupulozno u procesu izbora ponašati u skladu s konstitucijom Universi Dominici Gregis. Kunu se da će svaki od njih, koji bude izabran, vjerno vršiti petrinsku službu u Crkvi, da će braniti duhovna i vremenita dobra Crkve, kao i njezinu slobodu. Nakon što i posljednji kardinal položi zakletvu, papinski ceremonijar se oglašava s: „Extra omnes!“ (Svi napolje!) te svi, koji ne sudjeluju u konklavu, u tom času moraju napustiti Sikstinsku kapelu. 

Postupak biranja 

Poslije polaganja zakletve slijedi meditacija koju će kardinalima u Sikstinskoj kapeli održati predviđena crkvena osoba, poslije čega se ta osoba kao i službeni papinski ceremonijar povlače iz kapele.

Kardinal kamerlengo i tri kardinala asistenta pro tempore su dužni bdjeti da ni na koji način ne bude povrijeđena diskrecija prostora u kojemu se događa izbor. Posebice su odgovorni da se ne bi dogodilo da u tim prostorijama bude postavljen kakav aparat za audiovizualni prijenos događanja. Sami kardinali ni na koji način ne smiju kontaktirati s nekim izvana, a kroz cijelo vrijeme trajanja izbora posebno im je zabranjeno primati dnevni ili periodični tisak bilo koje vrste. Jednako tako im je zabranjeno slušati bilo kakve radio programe i televizijske emisije.

Izbor novoga pape obavlja se jedino glasovanjem što znači da su svi drugi oblici, kao npr. aklamacija koja nije bila nepoznata u prošlosti, posve isključeni. No, za valjanost izbora traži se da za jednoga kandidata glasuju dvije trećine prisutnih izbornika. A u slučaju da je broj izbornika takav da se ne može podijeliti na tri jednaka dijela, za valjanost izbora se zahtijeva jedan glas više od dvije trećine. 

 Tri faze biranja 

Prva faza biranja pape naziva se predglasovanje (antescrutinium) za vrijeme koje se: priprave i raspodjele glasački listići tako da svaki kardinal dobije dva ili tri; posljednji kardinal đakon između svih kardinala izbornika „kockom“, javno pred svima, jedno za drugim izvlači imena trojice brojača glasova (scrutatores), trojice koji će biti zaduženi prikupiti glasove bolesnih kardinala (infirmarii) i trojice revizora (recognitores). A ako se među njima izvuku imena kardinala koji, zbog bolesti ili drugoga razloga, nisu u mogućnosti obavljati te zadaće, umjesto njih se odmah izvlače imena onih koji nisu spriječeni. Prva trojica su brojači, druga trojica infirmarii a treća trojica revizori.

Glasački listić je pravokutan a na njemu u gornjem dijelu piše: Eligo in Summum Pontificem (Biram za Vrhovnoga svećenika) dok u njegovu donjem dijelu mora biti ostavljen prostor da se može upisati ime kandidata, a glasački listić mora biti takav da se može previti na dvoje. Svaki izbornik mora osobno popuniti glasački listić isključivo tako da upisuje samo jedno ime čitko ali, ako je to ikako moguće, takvim rukopisom da ga se ne može prepoznati. Za vrijeme glasovanja kardinali su sami u Sikstinskoj kapeli koju, prije negoli kardinali počnu glasovati, napuštaju svi drugi. Za njima vrata zatvara posljednji kardinal đakon koji ta vrata otvara i zatvara kad je potrebno.

Druga faza, koja se naziva glasovanje (scrutinium), sastoji se od predaje glasačkih listića u posebnu kutiju, miješanja i brojanja listića i prebrojavanja glasova. Najprije svaki kardinal redom po precedenciji svoj glasački listić, previjajući ga na dvoje i držeći ga podignuta kako bi bio vidljiv, donosi na oltar, pored kojega stoje brojači glasova, i ubacuje u pripravljenu kutiju izgovarajući riječi: „Zazivam za svjedoka Krista Gospodina, koji će me suditi, da je moj glas dat onome za kojega, po Bogu, smatram da treba biti izabran.“

Treća faza glasovanja, koju se naziva postglasovanje (postscrutinium) sastoji se od brojanja glasova, kontrole glasova i paljenja glasačkih listića. Ako se ustanovi da nitko nije dobio dvije trećine glasova, izbor se ponavlja, a ako je netko dobio potreban dvotrećinski broj glasova, papa je izabran. No, u oba slučaja glasački listići još jednom moraju biti prebrojani i provjereni. To rade revizori koji još jednom moraju izbrojati glasačke listiće i pregledati zabilježbe brojača glasova da bi se ustanovilo da su oni točno obavili svoj posao. Ako je sve bilo u redu, brojači glasova spaljuju sve glasačke listiće, zajedno s listićima iz ponovljenog izbora, ako ga je bilo, ali uvijek prije negoli kardinali napuste Sikstinsku kapelu. 

Ponovljeno biranje 

Prema odredbi br. 74. konstitucije Universi Dominici Gregis, sve dok jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu, izbori se ponavljaju i obavljaju svaki dan dva puta prije podne i dva puta poslije podne kroz prva tri dana.

Ako bi se dogodilo da ni nakon ovoga ne bi došlo do izbora pape, apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis (br. 75) u ovoj situaciji propisivala je sljedeće: Ako nakon spomenutih glasovanja nije izabran papa, kardinal kamerlengo poziva izbornike da se izjasne apsolutnom većinom glasova o načinu nastavka izbora te se izbor nastavlja onako kako kardinali izbornici odluče.

Papa Benedikt XVI. je spomenutim motuproprijem od 11. lipnja 2007. opozvao spomenutu odredbu iz br. 75 konstitucije Universi Dominici Gregis. Konkretnos, biranje između dvojice kandidata se nastavlja sve dok jedan od njih ne dobije dvije trećine glasova. Međutim, ako su to imena dvojice kardinala izbornika, njih dvojica ne mogu više glasovati. 

 Kad netko bude izabran za papu, kardinal dekan kolegija, ili najstariji kardinal, pita izabranoga: „Prihvaćaš li svoj kanonski izbor za Vrhovnoga Svećenika?“ Kad dobije pristanak, pita ga: „Kako želiš biti zvan?“ te, nakon što čuje izabrano ime, službeno biva sastavljen dokument o prihvaćanju. Ako je izabrani već zaređen za biskupa, odmah postaje rimski biskup i papa a, ako izabrani još uvijek nije biskup, odmah mora biti zaređen za biskupa. Kad je sve uređeno, objavljuje se Rimu i svijetu bijelim dimom iz dimnjaka koji je vidljiv s trga sv. Petra, a svaki put nakon glasovanja, u kojemu papa nije izabran, iz istoga dimnjaka se pojavljuje crni dim.